Vege na tanjuru

Gurmani biljojedi

Namirnica: Cimet

ENG: cinnamon  LAT: Cinnamomum zeylanicum  REG: - Namirnica by coolinarika.com -

Ukoliko ste u dilemi koji oblik cimeta bi trebali imati u svojoj kuhinji, odgovor je – oba, i mljeveni i u obliku štapića. Naime, štapić cimeta praktičan je u pripremi aromatiziranih napitaka i kompota, a mljeveni će dati izvrsnu aromu voću i kolačima.

Cimet

Opis i podrijetlo

Cimet je jedan od najstarijih poznatih začina, spominje se već 2800 godina prije Krista u Bibliji i u rukopisima na sanskrtu, a prva zabilješka o cimetu dolazi iz stare Kine. Slatkasta mirodija finog mirisa dobiva se iz malog zimzelenog drveta nalik lovoru. Sam začin je njegova kora, oguljena s tankih grančica. Vanjska kora se oguli i baca, a unutrašnja se uvije u štapiće promjera oko 2,5 cm. Na tržište dolazi i mljeveni cimet u obliku praha.

Istraživanja američkih znanstvenika otkrila su da konzumacija samo pola žličice cimeta dnevno znatno smanjuje razinu šećera u krvi kod dijabetičara.

Između 50 i 250 vrsta cimeta dvije su glavne vrste: cejlonski cimet (Cinnamomum zeylanicum) i kasija (Cinnamomum cassia). Kasija je vrsta koja se najčešće nalazi u našim trgovinama, oštre je i peckave arome, snažnog mirisa i niže je cijene od cejlonskog cimeta. Za dobivanje kasije sijeku se cijele grane i mala stabla, što štapićima daje grublju i gušću teksturu. Međutim, smatra se da je pravi cimet cejlonski, koji je svjetlije boje, neobično sladak i nježne, tople i ugodne arome, izrazitog mirisa i finije usitnjen. Podrijetlom je sa Šri Lanke iako se danas uzgaja u većini toplih i vlažnih tropskih krajeva (Cejlon, Indonezija i Indija).

U drevnom Egiptu koristio se kao lijek, aroma u pićima i za balzamiranje, a bio je skuplji od zlata. U srednjem vijeku je uz đumbir bio osnovni sastojak u kulinarstvu. Potrebe su bile tolike da su pokrenule i brojna istraživačka putovanja. Danas je najveći izvoznik cejlonskog cimeta Meksiko, gdje se koristi u napicima kao što je kava, topla čokolada ili čaj.

Zbog visokog sadržaja eugenola i sapola, jakih eteričnih ulja palećeg mirisa i okusa, koristi se kao začin i aroma u brojnim namirnicama. Ulje cimetovca eterično je ulje oštrog palećeg mirisa i gorkog okusa, a dobiva se ekstrakcijom cimetove kore. Služi kao sirovina u izradi arome.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g cimeta je velika i iznosi 261 kcal / 1091 kJ. Od toga sadrži 4% proteina, 3,2% masti i 80% ugljikohidrata. Izvrstan je izvor dijetetskih vlakana: 100 g cimeta sadrži ih 54 g.

Od minerala izvrstan je izvor mangana (17 mg, što čini 800% RDA), željeza (38 mg, što čini 270% RDA), kalcija (1228 mg, što čini 120% RDA), bakra (0,2 mg, što čini 26% RDA), cinka (2 mg, što čini 20% RDA).

Od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (30 mg, što čini 50% RDA) i vitamina K (31 μg, što čini 30% RDA), a dobar je izvor piridoksina
(B-6, 0,3 mg, što čini 18% RDA) i riboflavina (B-2, 0,2 mg, što čini 11% RDA).

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Vanjska kora drveta nema ljekovita svojstva, već samo unutarnji, ružičasto-smeđi dio. U narodnoj kineskoj medicini cimet ima reputaciju kao lijek za prehladu i gripu zbog učinkovitog djelovanja hlapljivih komponenata i toplinskog učinka na organizam, osobito uz čaj i svježi đumbir. Pomaže kod probavnih smetnji (zbog sadržaja tiamina), slabe probave, revitalizira živce i krv.

Istraživanja američkih znanstvenika otkrila su da konzumacija samo pola žličice cimeta dnevno znatno smanjuje razinu šećera u krvi kod dijabetičara budući da aktivni sastojci kompleksa oligomera katehina i epikatehina cimeta aktiviraju inzulin i djeluju zajednički s inzulinom. Eksperimentalno je dokazano da snižava razinu masti i lošeg kolesterola. Cimet ima i fungicidno djelovanje, uništava gljivice i sprječava njihov rast.

Ukoliko ste u dilemi koji oblik cimeta bi trebali imati u svojoj kolekciji začina, odgovor je – oba, i mljeveni i u obliku štapića.U cimetu ima salicilata koji snižavaju temperaturu i imaju analgetsko i protuupalno djelovanje. Istraživanja provedena o utjecajima na krvne pločice (koje uzrokuju grušanje krvi i sprječavaju krvarenje kod fizičkih ozljeda) pokazala su da sastojak cimeta sprječava preveliko grušanje krvi, koje može imati štetno djelovanje.

Prekrasan miris cimeta potiče rad mozga, žvakanje žvakaće gume od cimeta osobito poboljšava pažnju, memoriju prepoznavanja, radnu memoriju i vizualni doživljaj.

Nedavna istraživanja pokazala su da može biti korišten kao alternativa za tradicionalne konzervanse hrane jer njegova esencijalna ulja imaju antimikrobno djelovanje.

Znanstvenici su također ustanovili da cimet smanjuje razinu masnoća i "lošeg“ kolesterola u krvi, pa se stoga preporučuje njegovo dodavanje namirnicama koje svakodnevno konzumiramo, kao što su, npr., kava, voćni sokovi, žitarice, tost.

Kupovanje i čuvanje

Cimet možete kupiti mljeven ili u obliku štapića. Prilikom kupovine, ako je moguće, pomirišite cimet kako bi bili sigurni da ima karakterističan slatkasti miris po kojem ćete znati da je svjež.

Cimet se čuva u čvrsto zatvorenim staklenkama na hladnom, tamnom i suhom mjestu. Mljeveni cimet upotrijebite unutar šest mjeseci, dok cimet u štapićima može zadržati svježinu i do godinu dana. Vijek trajanja možete produljiti ukoliko staklenku s cimetom stavite u hladnjak.

Priprema jela s cimetom

Ukoliko ste u dilemi koji oblik cimeta bi trebali imati u svojoj kolekciji začina, odgovor je – oba, i mljeveni i u obliku štapića, i to zbog lakše primjene. Naime, štapić cimeta vrlo je praktičan u pripremi aromatiziranih napitaka i kompota, a prije posluživanja vrlo se jednostavno izvadi. Mljeveni cimet će, pak, dati izvrsnu aromu svježem voću i kolačima, osobito onima od jabuka.

Iako se u europskim kuhinjama ovaj prodoran i mirisan začin većinom koristi u pripremi slastica, u kuhinjama sjevernoafričkih zemalja i Bliskog istoka koristi se u pripremi različitih slanih jela.

Prilikom kupovine, ako je moguće, pomirišite cimet kako bi bili sigurni da ima karakterističan slatkasti miris po kojem ćete znati da je svjež.Mljeveni cimet dat će istančan egzotičan okus mesnim jelima od janjetine, piletine i mljevenog mesa. Za svečane prigode isprobajte pečenu janjetinu na marokanski način, mariniranu s mješavinom začina od nasjeckanog luka i češnjaka, kima, cimeta, đumbira, čilija u prahu i šafrana. Janjetinu možete i pirjati uz dodatak cimetova štapića, a poslužite je uz umak od suhih šljiva, meda i cimeta te popečenih sjemenki sezama i badema. Pirjanoj piletini dodajte malo grožđica, sušenih marelica i cimeta pa ovo zanimljivo jelo egipatske kuhinje poslužite uz prilog od riže. Mljeveno meso s dodatkom riže, mljevene paprike, cimeta i korijandora možete oblikovati u mesne kuglice i ispeći ili ih koristiti kao dodatak bistrim mesnim juhama. Ovom smjesom ujedno možete nadijevati svježi ili kiseli kupus. Smjesom od mljevenog mesa, jetrica, luka, riže, pinjola, sušenih smokvi i kestena, uz dodatak cimeta i klinčića, možete nadijevati puricu ili patku, a nadjevom od badema, sušenih datulja, riže, luka, peršina i cimeta pastrve ili skuše.

Dodatak cimeta zanimljiv je i u jelima od povrća, voća, ali i žitarica. Povrće po vlastitom izboru (luk, patlidžan, mrkvu, krumpir, slanutak, grašak, tikvice) pirjajte sa štapićem cimeta i poslužite uz cous-cous ili rižu. Naribanu mrkvu i narezani krastavac možete preliti salatnim preljevom od limunova soka, cimeta, đumbira, meda, maslinova ulja i papra. Ako tome dodate u vodi namočene grožđice i popečene listiće badema, dobit ćete zanimljiv međuobrok.

Hladno narezana pečena patka bit će osobita i drugačija ukoliko joj kao prilog poslužite salatu od ploški naranče s listićima mente i badema te malo mljevenog cimeta.

Umjesto klasičnog pečenog kruha u jajima, probajte stari kruh umočiti u razmućena jaja s mlijekom, zatim ga ispecite i stavite na upijajući kuhinjski papir. Zatim ga obložite mješavinom šećera, mljevenog cimeta i muškatnog oraščića.

Cimet se vrlo često koristi u slasticama s voćem i orašastim plodovima, poput savijača od jabuka i šljiva, baklava, krustada, kompota i džemova. Egzotično voće (ananas, mango, papaja) popečeno na maslacu s dodatkom meda, ruma i cimeta sa sladoledom od jogurta ili samo jogurtom može biti izvrstan završetak svečanog obroka. Umaci od voća uvijek idu s cimetom, a poslužuju se uz kolače i sladolede. Izuzetak je kiselkasto voće, npr. borovnice i višnje, čiji umaci idu izvrsno i uz meso, poput svinjetine. Umak od cimeta na bazi mlijeka, jaja i vrhnja poslužuje se uz pudinge, torte, sladolede i savijače.

Kavu možete pomiješati s malo narančine korice, vanilin šećera i cimeta te pripremiti omiljeni napitak s novom aromom. Prokuhajte štapić cimeta u sojinu mlijeku i uz dodatak meda dobili ste izvrstan topli napitak. Ne zaboravite ni u zimskim mjesecima da čaj, punch ili kuhano vino ne mogu bez cimeta.

Paštete

Kruha i igara!