Veličanstveni rižoto

Zrno po zrno - rižoto

Japan i riža

- Zanimljivost by coolinarika.com -

Riža prehranjuje većinu stanovništva na Zemlji. I kad nas u budućnosti bude 10 milijardi, i 12, i 13, riža će spasiti čovječanstvo od gladi. Upoznajte se s njenim proizvodima.

Japan i riža

Riža nije glavna hrana samo Japancima, već i Kinezima, Vijetnamcima, Tajlanđanima, Indijcima. Ona prehranjuje većinu stanovništva na Zemlji. I kad nas u budućnosti bude 10 milijardi, i 12, i 13, riža će spasiti čovječanstvo od gladi. Osim zdjelice kuhanih bijelih zrnaca, riža može postati i štošta drugog.

Rižino brašno – može se koristiti kao zamjena za ono pšenično ili u kombinaciji s njim i drugim vrstama brašna. Najpoznatiji proizvod od rižinog brašna je tjestenina, koja se često koristi u kineskoj kuhinji (manje u onoj japanskoj). Japanci više vole tjesteninu od pšeničnog brašna s jajima (ramen), onu bez jaja (udon) te onu od heljde (sobu).
Rižino brašno se u Japanu koristi za pripremu mochija. Radi se o proizvodu od slatke riže, koja je puno ljepljivija i gušća od one obične. Mochi se priprema tako da se kuhana zrna gnječe u mužaru ili da se brašno slatke riže pomiješa s vodom. Od tako dobivenog ljepljivog tijesta pripremaju se uglavnom kolači, ali i slana jela.
Rižino ulje spada u zdrave vrste ulja te navodno "čisti" žile od kolesterola.
Rižino brašno također se koristi za pripremu tempure, tj. lijevanog tijesta u koje se umaču račići, riba i povrće prije prženja. (Rižino brašno ne sadrži gluten te je namijenjeno osobama koje boluju od celijakije.)

Rižino mlijeko – kakvo poznaju u Japanu pod nazivom amazake neka je vrsta slatkastog napitka. Dobiva se od rafinirane riže uz pomoć gljivica koji.
Osim kao piće koristi se i kao zaslađivač u pripremi slatkiša. Rižino mlijeko kakvo poznajemo na Zapadu uglavnom se ne pije u Japanu.

Rižin ocat – mnogo je blaži od ostalih vrsta octeva te posjeduje blagu slatkastu notu. Radi se o proizvod od riže bez kojeg ne bi bilo sushija ili, drugim riječima, bez kojeg sushi ne bi bio sushi. Služi za začinjanje riže kojom se umata sirova riba. Osim toga, u japanskoj se kuhinji koristi i za salatu od plodova mora te za mariniranje ribe. Uz soja umak i šećer predstavlja umak za prženu ribu. Slično kao kod vinskog octa, rižin se dobiva od ostataka fermentacije riže za sake.

Rižino ulje – zbog svoje visoke točke dimljenja namijenjeno je prženju, ali zbog svog nježnog okusa koristi se i "na hladno"  za začinjanje salata i kuhane ribe. (Spada u "zdrave" vrste ulja te navodno "čisti" žile od kolesterola.) Rižino brašno može se koristiti kao zamjena za  pšenično ili u kombinaciji s njim i drugim vrstama brašna.

Sake' – (o sake) najpoznatije je japansko alkoholno piće ili tzv. rižino vino. Iako je postupak njegovog dobivanja stotinama i tisućama kilometara različit od pripreme vina od grožđa, povijest njegove upotrebe i kulturni značaj stavljaju ga u istu kategoriju s kulturom vina na Zapadu. Sake' se dobiva fermentacijom riže s većim postotkom škroba od uobičajene, a manjim postotkom ulja i vlakana. Neizgovorljivog je naziva - Yamadanishiki. U postupku dobivanja sakea riža je najprije rafinirana, a nakon toga ostavljena na neko vrijeme u vodi. Slijedi njezino kuhanje na pari, pa dodavanje određene vrste plijesni (gljivica), koje potiču fermentaciju. Sake' se pije hladan ili vruć iz malih stožastih šalica.

Juhe koje griju dušu

Nešto fino "na žlicu"