Vege na tanjuru

Gurmani biljojedi

Korjenasto povrće u kuhinji

- Zanimljivost by coolinarika.com -

Nevjerojatno koje bogatstvo skriva zemlja za ljude koji u to doba godine nemaju veliki izbor hrane, pogotovo one bogate vitaminima i mineralima. Ono je uglavnom niskokalorično, bogato vlaknima, kao i vitaminom C.

Korjenasto povrće u kuhinji

Korjenasto povrće je poput Pepeljuge među princezama. Neupadljivo, bez mirisa, često i boje. Neslavnoj i pomalo nepravednoj sudbini korjenastog povrća savršeno pristaje podatak koji sam nedavno negdje pročitala. Navodno su u srednjem vijeku seljaci bili prisiljeni davati zemljoposjednicima sve povrće koje je raslo iznad zemlje, dok je njima preostajalo ono nevidljivo, skriveno u zemlji, smatrano drugorazrednim. Korjenasto povrće nije nikad okupano rosom, ni obasjano suncem, ono je blatnjavo, često neprepoznatljivo, kad ga na silu iščupamo iz zemlje.  

Kod kuhanja treba slijediti stari savjet da se korjenasto povrće stavlja u hladnu, a povrće koje raste iznad zemlje u kipuću vodu.Korjenasto povrće najbolje od sebe daje zimi, ispod mraza, u mraku i vlazi. Nevjerojatno koje bogatstvo skriva zemlja za ljude koji u to doba godine nemaju veliki izbor hrane, pogotovo one bogate vitaminima i mineralima. Ono je uglavnom niskokalorično, bogato vlaknima, kao i vitaminom C. Mrkva je nevjerojatno bogata betakarotenom, cikla željezom, pastrnjak kalijem.
Većina ove vrste povrća ima jestivo lišće ili stabljike koje se ponekad prodaju odvojeno. Ako kupite ili dobijete čitavu biljku, lišće morate iskoristiti što prije, dok korijen umotan u papir možete čuvati i po nekoliko tjedana na hladnom, mračnom i suhom mjestu. Lišće i korijen treba odvojiti, jer korijen i izvan zemlje nastavlja "hraniti" lišće te na taj način gubi svoje bogate sastojke. Korijen je najbolje najprije očistiti četkom kako biste skinuli moguće ostatke zemlje, a kasnije po potrebi i oguliti. Izuzetak je cikla koja se guli tek nakon kuhanja. Kod kuhanja treba slijediti stari savjet da se korjenasto povrće stavlja u hladnu, a povrće koje raste iznad zemlje u kipuću vodu. Neka količina vode bude što manja. Kasnije je možemo koristiti poput povrtnog temeljca.

iStock_000008594544Small.jpgMrkva – je namirnica bez koje ne bismo znali kuhati. Osnovni je sastojak juha i variva te brojnih salata. Zbog svog slatkastog okusa često se koristi i u pripremi slastica. Najpoznatije korjenasto povrće, koje uspijeva tijekom cijele godine, prepuno vitamina i minerala. Može se jesti sirova ili kuhana.    

Celer je jedno od najekološkijih povrća, naime svaki njegov dio, lišće, stabljika i korijen koriste se u prehrani. Lišće i stabljike su osobito omiljene u salatama (ove sam zime otkrila prekrasnu kombinaciju sitno nasjeckanih stapki celera, kuhane šunke i oraha, uz kap maslinovog ulja). Korijen se koristi u juhama, ali i za pripremu odličnog pirea, često kao dodatak mrkvi ili krumpiru.

Peršin
se također koristi kao lišće i kao korijen, slično kao i njegov blizak rođak, celer. Ne možemo ga zaobići u juhama i ribljim specijalitetima.

Cikla
se jede sirova ili kuhana u salatama. Neizostavni je sastojak ukrajinsko-ruskog specijaliteta, guste juhe boršča. Poput mrkve, zbog svog slatkastog okusa, koristi se i u pripremi slastica.

Pastrnjak
je izgledom sličan korijenu peršina, ali je veći i bogatiji eteričnim uljima.

Hren
je korijen pikantnog okusa, pa se treba oprezno koristiti. Uglavnom se koristi za umake u kombinaciji s limunovim sokom, vrhnjem, jabukama, juhom, a poslužuju s različitim vrstama kuhanog mesa.

Osim gore spomenutog, u istu grupu korjenastog povrća spadaju također repa, rotkvica kao i "mirisna" grupa koju sačinjavaju češnjak, luk i poriluk te krumpiri.

Mrkva je nevjerojatno bogata betakarotenom, cikla željezom, pastrnjak kalijem.

Korjenasto povrće može se spremati na svaki način. Nažalost, u današnje vrijeme ga malo koristimo kao glavni sastojak jela, a više kao začin ili sporedni dodatak, mada se radi o jednoj od najuniverzalnijih vrsti povrća. Ono može izdržati sve što vam padne napamet. Najjednostavnije ga je skuhati u malo vode, ohladiti i začiniti maslinovim ili bučinim uljem i octom. Međutim, odlično je i pečeno na grill tavi ili prženo u dubokom ulju. Na taj način probajte zamijeniti uobičajene grickalice. Može se također pirjati, svakako probajte mrkvu "agrodolce" (u kiselo-slanoj kombinaciji), s dodatkom balzamičkog octa i žličice šećera. Odlično je pečeno u pećnici. U tom smislu ga možete peći poput krumpira ili zamotano u papir za pečenje (probajte s ciklom) s dodatkom ulja te po ukusu stavite suhog bilja poput timijana i papra. Kada korjenasto povrće želite iskoristiti kao prilog, možete ga gratinirati (zapeći) u pećnici s dodatkom vrhnja, bešamel umaka ili mrvica, dok za neobičnije kombinacije probajte s orašastim voćem. Ova vrsta povrća može poslužiti kao sastojak za guste juhe i variva, ali i salate. Kuhana i sirova cikla se odlično slaže s kozjim sirom i jabukama, naribana mrkva s matovilcem ili rikulom uz nekoliko kapi limuna. I na kraju, spomenimo njihovu nezaobilaznu ulogu u umacima, pireima, pa čak i slasticama.

Juhe koje griju dušu

Nešto fino "na žlicu"