Slovačka

Podravkini proizvodi prisutni su na slovačkom tržištu više od pola stoljeća, a Podravka Slovačka službeno je registrirana 1993. godine. S dugom tradicijom na ovom tržištu, slovačkim potrošačima postali smo simbol kvalitete i sigurnosti. Naši zaposlenici među najzaslužnijima su za uspješnu prodaju široke palete Podravkinih proizvoda u Slovačkoj.

Dobar pokazatelj uspješnog poslovanja u Slovačkoj jest podatak da se u 2013., svakih 2,6 sekunde prodao jedan Podravkin proizvod. Predvodnik je zasigurno Podravka dodatak jelima, no izrazito popularni su i naši proizvodi od rajčice, riža i tjestenine. Krovno ime Podravka nudi dobro poznate brendove poput Lagris, Eva i Dolcela koja potrošačima nudi široki izbor okusa pudinga, a najnoviji brend na slovačkom tržištu je Lino sa svojim Lino lada namazom od lješnjaka.

I nakon dvadeset godina uspješnog poslovanja u Slovačkoj, trudimo se neprestano širiti portfelj svojih proizvoda kako bi zadovoljili potrebe vjernih potrošača. U 2012. godini, čak se 99 % ispitanika izjasnilo kako poznaje Podravka dodatak jelima, a čak 48 % ispitanika kako ga redovito kupuju. Njihovo povjerenje iskazano je nagradama Superbrend (2006., 2013., 2014). 

Geografski položaj

Slovačka se nalazi u srednjoj Europi, na 49 036 km2. Glavni joj je grad Bratislava, a ostali veći gradovi Košice, Nitra, Prešov i Banská Bystrica.

Najveća rijeka je Dunav. Klima je umjereno kontinentalna. Uzgajaju se žitarice, šećerna repa, krumpir, lan i duhan.

Povijesni utjecaj

Razvoj slovačke kuhinje i navika kod stola nekoliko je puta mijenjao smjer, ovisno o tome kako su se različite civilizacije naseljavale na područje današnje Slovačke. Položaj Slovačke u središnjoj Europi omogućio joj je uvid i doticaj s različitim kulturama. Kao dio bivše mađarske države, bila je pod velikim utjecajem rimske kulture, a karakteristike zapadnoeuropske kulture pojačali su kolonisti koji su, uglavnom iz njemačkih država, naseljavali Slovačku od ranog srednjeg vijeka sve do 20. stoljeća.

Iako uvezeni morski plodovi polako osvajaju slovačko tržište, od ribe prevladavaju šaran i pastrva uzgojeni u Slovačkoj.

Običaj posluživanja hranjivih i toplih jutarnjih obroka (tipično germanski) preživio je do 20. stoljeća. Danas se u ruralnim krajevima prehrana zasniva na juhama s kruhom, tjesteninom i kašama od žitarica. Za vrijeme radova na zemlji nekada se posluživao dvostruki doručak. Najprije se oko 4 do 5 ujutro pojelo nešto poput kruha sa slaninom ili sirom, a popilo se i malo rakije. Drugi je doručak slijedio oko 9 ili 10 prijepodne, a obavezno je bilo nešto kuhano. Ručak se sastojao od hladnog obroka, a sljedeći kuhani obrok uslijedio je navečer, nakon povratka s polja.

Prehrambene navike bile su drukčije u planinskome dijelu od onih u nizinama, a razlikovale su se i u odnosu na socijalni status i bogatstvo.

Karakteristike kuhinje

Kao i gotovo sve europske zemlje, slovačka je kuhinja kroz stoljeća u svemu primala utjecaje svojih zemalja susjeda (Češke, Poljske, Mađarske, Austrije i Ukrajine), pa tako i u gastronomskom smislu. Iz tog "europskog lonca" ipak su se izdvojili specifični specijaliteti slovačke kuhinje.

Najsličnija češkoj, slovačka se kuhinja ipak razlikuje većom upotrebom začina, po čemu je zapravo slična mađarskoj, čije je gulaše također prigrlila i lagano prilagodila. Od mesa je najučestalija svinjetina (odresci, rebrica, koljenica, jetra). PoznatiSzegedinsky gulaš također se sastoji od svinjetine, kiselog kupusa, začina i kiselog vrhnja. Palačinke od krumpira punjene svinjetinom (zemiakove placke) vrlo su zasitne i začinjene. Najpopularnija je ipak pohana svinjetina – vyprazany bravcovy rezen.

Osim svinjetine i govedine, dosta se jede i piletina (pohana, pečena ili kuhana), puretina (pureća prsa pripremljena na jedan od sljedećih načina: pržena i punjena šunkom i sirom, s voćem, ili prepečena). Sezona pačetine i guske je u jesen, a njihovo se meso poslužuje s knedlicama, palačinkama s mašću i kuhanim kupusom.

Iako uvezeni morski plodovi polako osvajaju slovačko tržište, od ribe prevladavaju šaran i pastrva uzgojeni u Slovačkoj. Šaran je obavezan na božićnom meniju: pržen, pohan, s orasima, češnjakom ili u pivskome tijestu. Pastrva se peče ili puni nadjevima od badema, šunke i sira, ili se poslužuje jednostavno kuhana.

Začinjena i pikantna jela uravnotežuju se prilozima u obliku knedli, mesnih okruglica, krumpira na sto načina, riže (poslužuje se sama ili začinjena šunkom, curryjem, graškom ili gljivama), gljiva i tjestenine. Tipična slovačka kuhinja uključuje i brojne varijante kozjega sira (ostipok, hyncica, korbacika i, najpoznatiji, Liptovska Bryndza (sir s paprikom).

Evo i nekoliko karakterističnih jela slovačke kuhinje:

• Kapustnica – tradicionalna juha od kupusa i dimljene kobasice, ponekad s gljivama, a u božićno vrijeme i suhim šljivama; često se poslužuje s pečenim ili kuhanim knedlama. U svatovima se jede u ponoć kako bi gostima vratila snagu.
• Cibulova juha – juha od luka i komadića raznih vrsta mesa.
• Bryndzove halušky – knedlice od krumpira u topljenom kajmaku od ovčjega mlijeka posute popečenim kockicama slanine.
• Studenne predjedla – hladna predjela: šunka, dimljena kobasica, salama i sezonsko povrće.
• Vyprazane rezne – prženi odresci (svinjski ili goveđi), jedno od najpopularnijih slovačkih jela, jede se uz pečeni ili pire krumpir i sezonsko povrće.
• Punjene paprike – tradicionalni specijalitet, paprike punjene mesom i rižom u umaku od rajčice.
• Fazulova polievka – juha od graha i korjenastog povrća, može joj se dodati dimljena svinjetina.
• Cesnakova polievka – juha od češnjaka i piletine, s peršinom i jajem.
• Halaszle – juha od nekoliko vrsta ribe i paprike, vrlo začinjena.
• Sunkova rolka s chrenovou penou – kriška šunke punjena umakom od hrena.
• Ostiepok – dimljeni sir pečen sa šunkom.
• Salate: miješana, od kupusa, rajčice, krastavca.

Popularniji slovački desert su palačinke: punjene džemom (s lekvarom), sladoledom i čokoladnim umakom (so zmrzlinou a cokoladou), svježim sirom i grožđicama (s tvarohom a hrozienkami), s orasima, čokoladnim umakom i šlagom (s orechami,cokoladou a slahackou); ponekad prelivene alkoholom i flambirane (uglavnom u restoranima).

Gule ili parene buchty su žemljice punjene džemom i kuhane na pari. Tjesteninu s makom, rastopljenim maslacem i šećerom (sulance) naročito vole djeca. I ovdje se jedu štrudle, najčešće punjene jabukama, te razni kolači i torte (sa sirom, voćem, medom), sladoledni kupovi, voćne salate i kompoti.

Autohtona pića: pivo Zlatni fazan, rakija Demanovka, koja se radi od dvadesetak vrsta trava, šljivovica, borovicka (rakija od smrekinih bobica).

Zanimljivosti

• Površina: 49 036 km2
• Stanovništvo: 5.4 milijuna (85,6% Slovaka, 10,7% Mađara, 1% Čeha)
• Glavni grad: Bratislava
• Jezici: slovački, češki, mađarski, njemački
• Religija: 60% rimokatolika, 10% protestanata
• Valuta: Euro (€)
• Nacionalni parkovi: Niske i visoke Tatre, Sovensky raj, Pieniny i Slovensky kras
• Kako pozdraviti na slovačkom jeziku:
• Dobre rano - Dobro jutro 
• Dobry den - Dobar dan 
• Dobry vecer - Dobra večer 
• Ukoliko nekoga oslovljavate sa "ti" onda ga možete kratko pozdraviti Ahoj ili Cau.