Namirnica: Inćuni

ENG: Anchovy  LAT:   REG: - Namirnica by coolinarika.com -

Najbolji inćuni dolaze iz Sredozemnog mora, a vrhunac sezone im je rano ljeto. Mogu se peći, pržiti ili marinirati. Konzervirani u ulju ili slani koriste se u pripremi tapenade, paste od maslina, kao dodatak pizzama ili umaku od rajčica.

Inćuni

Opis i podrijetlo

Inćuni pripadaju obitelji Engraulidae i spadaju u skupinu poznatu pod zajedničkim imenom "sitna plava riba". Postoje 144 vrste u 17 rodova koji su pronađeni u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Na prvi pogled sličan sardeli, inćun je tanjeg tijela sa šiljastom glavom i izraženim krupnim očima, plavozelene boje u gornjem dijelu tijela, sa svjetlijim donjim dijelom plavosrebrne boje.

Inćun naraste i preko 16 centimetara u dužinu no uvijek ostaje vitka tijela. Kako se love u jatima najviše inćuna je veličine između 10 i 12 centimetara. Hrani se planktonom, a sam je hrana svim značajnijim predatorima. Životni vijek mu je 3 godine. Lovi se mrežama plivaricama, kao i srdela. Inćun se može pronaći na području istočnog Atlantika, od juga Norveške, pa sve do juga Afrike. Rasprostranjen je i u cijelom Mediteranu, uključujući i Jadran te Crno i Azovsko more.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100g svježih inćuna iznosi 131kcal/548kJ. Od toga sadrži 0% ugljikohidrata, 5% masti i 20,35% proteina. Od minerala u inćunima nalazimo kalcij (147 mg što čini 18,4% RDA), fosfor (174 mg što čini 22% RDA), magnezij (41 mg što čini 11% RDA), željezo (3,25 mg što čini 23,2% RDA), cink (1,7 mg što čini 17% RDA), bakar (0,2 mg što čini 20% RDA), mangan (0,07 mg što čini 3,5% RDA) i selen (36,5 mg što čini 66,4% RDA).

Od vitamina inćuni sadrže tiamin (0,05 mg što čini 4,5% RDA), riboflavin (0,025 mg što čini 2% RDA), niacin (14mg što čini 87,5%RDA), pantotensku kiselinu (0,65mg što čini 11%RDA), vitamin B6 (0,14mg što čini 10% RDA), vitamin B12 (0,62 što čini 25%RDA) i vitamin E (0,6mcg što čini 5% RDA). Inćuni sadrže i omega-3 masne kiseline EPA 540 mg i DHA 911 mg.

Ljekovitost

Nutricionisti preporučuju najmanje dva obroka ribe tjedno zbog brojnih hranjivih sastojaka, a s obzirom da je riba uistinu raznovrsna namirnica, nije teško pronaći idealnu po vlastitom ukusu. Inćuni mogu biti odličan izbor jer su izraženog i slanog okusa tako da već u maloj količini mogu obogatiti brojna jela i doprinijeti nutritivnom bogatstvu.

Inćuni će vam fino upotpuniti , no i dati konačni gušt rižotu s koromačem.

Ribu se preporučuje konzumirati jer je odličan izvor visokokvalitetnih proteina, uz vrlo malo masti što je značajna prednost kada se biraju proteini životinjskog porijekla, dobar je izvor raznih minerala i vitamina B kompleksa, te esencijalnih omega-3 masnih kiselina.

Podaci za inćune pokazuju da su solidan izvor omega-3 masnih kiselina. Najvažnija uloga omega-3 masnih kiselina je da doprinose smanjenju upalnih procesa u tijelu, pomažu u procesima sprječavanja nakupljanja triglicerida i zgrušavanja krvi, doprinose fluidnosti staničnih membrana te pomažu u sniženju krvnog tlaka.

Inćuni sadrže minerale kalcij, magnezij i fosfor važne za izgradnju i održavanje zdravlja kostiju. Značajne količine selena u inćunima doprinose održavanju zdravlja kardiovaskularnog sustava i sprječavanju moždanog ili srčanog udara. Optimalne količine selena doprinose snižavanju rizika od pojave raka, osobito raka kože, pluća, prostate i želuca. Osim toga sudjeluju u procesima reguliranja rada štitne žlijezde.

Konzumiranjem ribe potiče se rad mozga, poboljšava koncentracija djece i odraslih i poboljšava pamćenje u starijoj dobi. Redovitom konzumacijom ribe doprinosi se ublažavanju upalnih stanja kao što je reumatoidni artritis, psorijaza i autoimune bolesti. Neke ribe mogu sadržavati povišene količine žive i druge toksine iz okoliša. Razina ovih tvari je viša kod starijih riba i morskih sisavaca. Inćuni se s obzirom na toksine ubrajaju u sigurne ribe.

Kupovanje i čuvanje

Svježi se inćuni kupuju na ribarnici i povremeno ih ima tijekom cijele godine, no najbolji su neposredno nakon što su ulovljeni u Mediteranu u mjesecima ožujku, travnju, svibnju, srpnju, kolovozu i studenom, kada su i posebnog delikatesnog okusa. Kada ih kupujete obratite pažnju na zategnutost tanke kože njihova tijela, na bistre oči koje odaju svježinu ribe, a naravno i miris koji je kod svježe ribe ugodan s blagim mirisom algi i mora. Kupljenu svježu ribu najbolje je pripremiti istog dana, no očišćenu možete pohraniti u hladnjak na +3 °C do 24 sata spakiranu u posudu s poklopcem kako bi bila odvojena od drugih namirnica, a k tome i očuvala svježinu. Inćuna ima na tržištu soljenih u filetima pa konzerviranih u maslinovom ulju, u manjim i većim pakiranjima u gotovo svim trgovinama prehrambenim proizvodima.

Priprema jela s inćunima

Vi ćete pronaći ribarnicu u kojoj će za vas očistiti ribu, no kada je riječ o inćunima, očistiti ih možete jednostavno i kod kuće. Palcem i kažiprstom stisnite lagano glavu inćuna pa ju povucite prema donjem dijelu ribe, a potom palcem istisnite iznutrice kojih je vrlo malo jer se hrani planktonom.
Ribu svaku za sebe operite pod tekućom hladnom vodom pa pustite da se ocijedi. Ako želite odstraniti središnju kost, lagano palcem u donjem dijelu ribe uz kralježnicu podignete gornji filet, a potom kod zadnje peraje kažiprstom i palcem otrgnete kralježnicu i odvojite ju od drugog dijela fileta.

Kada je riba očišćena, spremna je za mariniranje u limunovom soku i vinskom bijelom octu s malo soli. Nakon pola sata mariniranja isušene inćune položite u zdjelu pa prelijte maslinovim uljem i dodajte nekoliko ljutih papričica. Marinirane čuvajte nekoliko dana u hladnjaku, a poslužite ih tako da na podlogu začinjene rikole položite filete mariniranih inćuna, dodajte nekoliko kapara, maslinova ulja, svježe ribanog papra i sira ribanca. Ovo jelo imena Carpaccio od inćuna možete poslužiti uz topli prepečeni kruh.

Inćuni sadrže minerale kalcij, magnezij i fosfor važne za izgradnju i održavanje zdravlja kostiju.

Cijele inćune možetepeći na žaru, kuhati na lešo, pržiti uvaljane u brašno ili lagano premazati s razmućenim jajima i uvaljati u brašno, pa potom pržiti. Filete možete pohati u krušne mrvice, no možete ih posipane s brašnom pržiti s češnjakom potom položiti u zdjelu, posipati peršinom, dodati maslinova ulja, ljute papričice, svježe ribanog papra, češnjaka i luka i tako marinirati 24 sata.

Možete napraviti i primorsku marinadu od prženih inćuna poslaganih u zdjelu, prelivenih lukom pirjanim na maslinovom ulju uz dodatak, soli, papra, limuna, bijelog vina, bijelog vinskog octa, peršina i lovorova lista. Nakon što se sve zajedno pirjalo oko pola sata, inćune prelijete i marinirate 12-24 sata, a marinadu možete čuvati u hladnjaku na +3 °C nekoliko dana.

Slane inćune možete dodavati u octene marinade, umake s majonezom, razne namaze, u kojima pojačava okus. Namaz od slanih inćuna, crnih maslina, bosiljka i maslinova ulja možete poslužiti na tostiranom kruhu, a naravno uz tako aromatičan namaz lijepo bi pristajalo neko aromatično vino.
Još jednostavnije, posložite filete slanih inćuna na tanjur, a preko njih tanko rezane rezance crvenog luka, prelijte maslinovim uljem i crvenim vinskim octom, posipajte svježe mljevenim crnim paprom i poslužite uz kruh ispod peke.

Ovako jednostavni inćuni mogu biti uvod u nezaboravno blagovanje. Kod hladnih i toplih jela slani inćuni dat će vam još koju notu koja će uveseliti vaše nepce. Fino pristaju s tjesteninom, bilo da je hladna s maslinovim uljem i octenim umakom ili topla s rajčicom. Inćuni će vam fino upotpuniti pizzu, no i dati konačni gušt rižotu s koromačem. 

Puding

Zadrhtite od uzbuđenja