Juhe koje griju dušu

Nešto fino "na žlicu"

Namirnica: Mrkva

ENG: carrot  LAT: Daucus carota L.  REG: - Namirnica by coolinarika.com -

Mrkva je veliki izvor karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, regulaciji šećera u krvi i poboljšanju vida. Samo jedno serviranje mrkve bogate karotenoidima za 60% smanjuje rizik od srčanog udara.

Mrkva

Opis i podrijetlo

Sirova mrkva izvrsna je zdrava grickalica, a možete ju kombinirati i s dipom na bazi jogurta.

Mrkva se po prvi put spominje u pisanim dokumentima u staroj Grčkoj, prije 2500 godina. Njezin latinski naziv, Daucus, potječe od grčkog "daio" (''gorjeti''), zbog njezina stimulativnog djelovanja koje je osobito sadržano u sjemenju.

Davni predak današnje mrkve uzgajao se prije više od 1000 godina na području centralne Azije i Bliskog Istoka. Tadašnja mrkva nije nimalo sličila današnjoj, osobito zato jer joj je boja korijena bila ljubičasta. U doba stare Grčke, u Afganistanu se pojavila mrkva žutog korijena, koja se dalje uzgojem razvijala u prve oblike mrkve kakvu danas poznajemo. Obje sorte su se proširile Mediteranom i koristile u medicinske svrhe kod starih Grka i Rimljana. Hipokrat ju je još 430. godine prije Krista koristio u svojim receptima.

Prema kuharskoj knjizi Apiciusa (4. stoljeće prije Krista), Rimljani su jeli u vodi oparenu mrkvu sa solju, octom i uljem, ili mrkvu oparenu u ulju s rimskim kuminom.

Sve do renensanse, mrkva nije bila osobito popularna. Vjerojatno je razlog bio taj što su prve sorte imale korijen vrlo tvrde i vlaknaste strukture. Početkom 17. stoljeća agronomi su uzgajali nekoliko sorti mrkve, te su uspjeli dobiti mrkvu narančasta korijena i mnogo ukusnije arome od svojih prethodnika. Europljani većinom uzgajaju ovu sortu, dok je u južnoj Aziji i sjevernoj Africi popularnija ona ljubičasta korijena. Zahvaljujući svojoj velikoj popularnosti, mrkva je bila i prvo povrće koje je, početkom 19. stoljeća, konzervirano.

Danas ova biljka ima mesnati, debeli korijen intenzivne narančaste boje i zelene, peraste nadzemne listove. Korijen ima slatkastu hrskavu teksturu, dok su listovi gorki.

Pradomovinom mrkve smatra se upravo Europa, u kojoj ona i danas obilno raste kao divlja biljka. Od davnog pretka malog korijena, crvene, žute ili ljubičaste boje, uzgojem se danas razvilo preko 100 sorti, koje se razlikuju bojom i veličinom. Najbliži srodnici su joj pastrnjak, koromač, kumin i kopar.

Energetska i nutritivna vrijednost

Glavne hranjive tvari u mrkvi raspoređene su na sljedeći način: 89% ugljikohidrata, 6% bjelančevina i 5% masti. Prema navedenom, ugljikohidrati su i glavni nositelji energetske vrijednosti, koja iznosi 41 kcal / 171 kJ na 100 g svježe namirnice.

Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%.

Narančastu boju mrkvi daje karoten, tvar iz koje se u našem organizmu sintetizira vitamin A. Karoten se različito iskorištava u našem organizmu, ovisno o načinu pripremanja mrkve. Tako je iskorištenje karotena u sirovoj mrkvi 2%, u kuhanoj 18%, a u sirovoj ribanoj 82%.

Također, mrkva je dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C i kalija. Iako mrkva sadrži mnogo prirodnog šećera, vlakna u mrkvi sprečavaju da taj šećer brzo "projuri" u krvotok i uzrokuje povećano lučenje inzulina. Ne treba zaboraviti i na vitamine - tijamin, niacin, vitamin B6 i folate, te mineral mangan.

Neki nutricionisti smatraju da se nutrijenti iz mrkve mogu bolje iskoristiti ukoliko se mrkva skuha (dovoljno ju je samo malo prokuhati).

Ionako dobar nutritivni profil popravit će i činjenica da mrkva ima vrlo male količine zasićenih masnoća i kolesterola.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba RDA.
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Mrkva je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta - karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.

Istraživanje na 1 300 ispitanika pokazalo je da su osobe koje su dnevno uzimale barem jedno serviranje mrkve i/ili žute bundeve bogate karotenoidima za 60% smanjile rizik od srčanog udara. Ujedno, određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem raka dojke za 20% i čak 50%-tnim smanjenjem raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka. Jedno od većih istraživanja također je pokazalo da se unosom u jelovnik samo jedne mrkve dnevno za 50% smanjuje mogućnost razvoja raka pluća.

Osobito je važan unos vitamina A u organizam pušača. Naime, benzopiren, sastojak iz dima cigerete, značajno smanjuje količinu vitamina A u organizmu, čime dovodi do veće mogućnosti razvoja bolesti kao što su emfizem pluća i rak pluća. Isto vrijedi i kod pasivnog pušenja.

Beta-kartoten također pomaže u zaštiti vida. Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A, odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin, pigment neophodan za noćni vid. U kasnijim godinama života štiti od pojave mrene oka.

Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana, kalcij pektat, koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Također djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine i umirujući cistitis. Pomaže i u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže pri liječenju infekcija.

Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu kuru sa sokom od mrkve, koji ima svrhu osloboditi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom, a ujedno otklanja višak kiseline u želucu. Tri tjedna uzima se 100 g mrkvina soka dnevno.

Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.

Kupovanje i čuvanje

Korijen mrkve mora biti čvrst, gladak i izrazite boje. Manje mrkve su slađe, a intenzivnija narančasta boja znači i više beta - karotena. Izbjegavajte kupovati napuknutu mrkvu ili pak mekanu i savitljivu (znak dugog stajanja).

Ukoliko kupujete mrkvu sa stabljikom i listovima, oni trebaju biti svježi i lijepe boje, dok kod mrkve bez stabljike i listova provjerite nema li na dnu korijena promjene boje ili tamnih mrlja, koji su također znakovi starosti.

Mrkvu je najbolje potrošiti odmah nakon kupnje. Ako ste ju kupili s listovima, zelene dijelove uklonite prije stavljanja u hladnjak, jer će vam u protivnome zeleni dijelovi iz korijena izvući vlagu. Mrkvu čuvajte u hladnjaku u perforiranoj plastičnoj vrećici ili umotanu u papir do dva tjedna.

Mrkvu nemojte čuvati u blizini jabuka, krušaka ili krumpira, koji proizvode plin etilen, jer će postati gorka.

Priprema jela s mrkvom

Korijen mlade mrkve nježno operite četkicom ispod tekuće vode, dok kod starije mrkve korijen ogulite nožem za štedljivo guljenje. Ukoliko je kraj korijena zelen, uklonite ga kako ne bi dobili gorkastu aromu.

Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%.Mrkvu možete narezati na štapiće, kolutiće, julienne ili je naribati. Sirova mrkva izvrsna je zdrava grickalica, a možete ju kombinirati i s dipom na bazi jogurta.

Narezanu na veće dijelove ili naribanu mrkvu, zajedno s njenim listovima, možete koristiti kao dodatak zelenoj salati ili je kombinirati u salati zajedno s jabukama i ciklom. Ni kao samostalna salata neće vas razočarati. Naribanu mrkvu posolite, prelijte s malo limunova i narančina soka uz dodatak meda, a na kraju pospite nasjeckanim lješnjacima.

Svježi sok od mrkve možete kombinirati s bananama i sojinim mlijekom u nutritivnom shakeu, koji možete poslužiti za doručak.

Mrkva će jednako tako biti ukusna ukoliko se priprema na pari, kuha, pirja ili peče. Kao dio korjenastog povrća za juhu, mrkva se koristi kod pripreme bistrih mesnih juha, temeljaca, umaka, variva i složenaca.

Za vrlo nutritivnu krem juhu, kuhanu mrkvu možete usitniti s korjenastim povrćem ili krumpirom u pire, te dodati začine i začinsko bilje po želji.

Kuhanu baby mrkvu ili mrkvu narezanu na manje dijelove možete glazirati u tavi na malo maslaca i poslužiti kao prilog, posutu nasjeckanim pistacijama ili narezanim vlascem. Na sličan način pripremite i poslužite mrkvu na brz, ali posebno aromatičan način, uz dodatak začina kao što su češnjak, ružmarin, med i senf. Neka bude prilog uz vegetarijanska glavna jela. Kao prilog uz mesna jela, možete poslužiti pire od kuhane mrkve i krumpira s maslacem.

Zbog svoje slatkaste arome, mrkva nije strana namirnica ni u pripremi slastica. Kolač od mrkve jedan je od najpoznatijih, a uz dodatak nadjeva od kvalitetnih džemova ili u kombinaciji s drugim voćem i orašastim plodovima, iznenadit će svojim okusom.

 

Kampiranje

Gozba pod vedrim nebom