Švicarska

Naši proizvodi prisutni su više od deset godina na švicarskom tržištu. Švicarska kuhinja poznata je po dobru glasu: ovdje će na svoje doći ljubitelji njemačke, francuske ili talijanske kuhinje.

Švicarska

Podravkini proizvodi prisutni su na tržištu Švicarske od 2003. godine. Osim Vegete, najpoznatiji Podravkini proizvodi na tržištu Austrije su Ajvar, Podravka juhe, mesne konzerve i Fant proizvodi.

Podravka d.d.

Ante Starčevića 32
48000 Koprivnica
Hrvatska

Kontakt osoba:
Dejan Ištvanović, Key account manager
tel: +385 48 653 123

Distributer:
Maestral AG, 
Giessenstrasse 11, 
CH-8953 Dietikon  
info@maestral.ch

Geografski položaj

Švicarska se nalazi u središnjem dijelu Europe i graniči s Njemačkom, Francuskom, Italijom, Austrijom i Lihtenštajnom. Klima je umjereno kontinentalna do planinska. U zemljoradnji prevladava uzgoj žitarica, krumpira, vinove loze i šećerne repe, a u stočarstvu uzgoj goveda i svinja. Glavne industrije vezane su uz proizvodnju strojeva, preciznih instrumenata, satova i lijekova.

Povijesni utjecaj

Švicarska je federacija autonomnih kantona od kojih su neki u konfederaciji više od 700 godina. Ima dugu tradiciju političke i vojne neutralnosti, ali i međunarodne suradnje.

Godine 1291. predstavnici kantona Uri, Schwyz (po kojemu je savez i dobio ime) i Unterwalden potpisali su obrambeni savez, a do 1355. pridružili su im se i kantoni Luzern, Zürich, Zug, Glarus i Bern.
Mirom u Baselu 1499. njemački car Maksimilijan I. priznao je potpunu neovisnost švicarske konfederacije.

U 16. st. potresaju je vjerski sukobi, no 1647. potpisan je sporazum o neovisnosti koji je Vestfalskim mirom 1648. dobio i međunarodnu potvrdu. Uz pomoć Francuza osnovana je Helvetska Republika.

Švicarska neutralnost proglašena je 1813. godine, a sljedeće godine postala je konfederacija sa stalno određenim granicama sa statusom neutralnosti.

Nakon građanskog rata 1847. Švicarska postaje savezna država u čijim kantonima ravnopravno žive Švicarci koji govore njemački, francuski, talijanski i retoromanski jezik.

U I. i II. svjetskom ratu bila je neutralna, a taj je status zadržala i do danas.

Karakteristike kuhinje

Ementaler, gruyere, vacherin, appenzeller - ovo su najpoznatije vrste iz bogatog izbora švicarskih sireva. Jela od sira poput fonduea (gruyere i vacherin topljeni u vinu s dodatkom malo brašna, kirscha i češnjaka) i raclette (topljeni sir na krumpirima ili kruhu) smatraju se nacionalnim specijalitetima, iako su zapravo regionalnog podrijetla, a popularizirala ih je švicarska zajednica proizvođača sira.

Kako je ovo i zemlja krumpira, logično je da je jedan od glavnih specijaliteta upravo od ove namirnice. Rösti se jede diljem cijele zemlje, a najlakše ga je opisati kao popečak od ribanog krumpira. Isprva se jeo samo za doručak, a danas je neizbježan na restoranskim jelovnicima za ručak, dok su ih za doručak potisnuli müsli, tj. Birchermüsli kako ih Švicarci zovu. Za prvi jutarnji obrok, ali i za večeru, jedu se i kriške svježega kruha (Zopf - pletenica) premazane maslacem i džemom ili "sirne plate".

Peciva su također česti predmet zanimanja mnogobrojnih pekara, kao što je slučaj i u francuskoj kuhinji iz koje dolaze i omiljene slatke ili slane tortice (s različitim nadjevima: od kiselkastih jabuka do sira ili luka) te slane pite quiches.

Leckerli su specijalitet iz Basela: medeni kolačići s bijelom šećernom ocaklinom; Fasnachtküchli su kolači koji se jedu u vrijeme karnevala; Gugelhopf je kolač u obliku kruga od dizanog tijesta s lješnacima i grožđicama, a Schaffhausen su poznati kremasti kolači. Rüblitorte je odlična torta s mrkvama, Kirschtorte torta s kremom od maslaca i višnjevcem, a Birnbrot slatki kruh s kruškama.

Od mesnih jela najpopularnije je Zürich Geschnetzeltes - komadići teletine u kremastom umaku od gljiva koji se obvezatno poslužuju s röstima.

Kobasice i salame dolaze pod lokalnim nazivima Beinwurst, Engadinerwurst, Knackerli, Landjäger i Leberwurst.

Regionalna jela

Regionalni specijaliteti francuskoga dijela uključuju Vinade sechée (sušenu govedinu ili svinjetinu) iz Valaisa, tj. Bündnerfleisch iz Grisonsa. Suho meso narezano je vrlo tanko, a poslužuje se s kiselim krastavcima.

Papet vaudoir - dimljena kobasica s porilukom i krumpirom, Fricassée de porc (marinirana svinjetina s umakom), a najveći ženevski specijalitet je Pieds de porc (svinjski papci).

U njemačkom području jela su nastala pod utjecajem klimatskih i zemljopisnih obilježja tog predjela zemlje. Velika se važnost pridaje juhama, od kojih se najčešće priprema Basler Mehlsuppe, juha s brašnom. Brojna jezera pridonose popularnosti ribljih jela, a odavde potječu i nacionalni specijaliteti Geschnetzeltes Kalbfleisch i Rösti te tjestenina Spätzli i krepko varivo od mesa i krumpira Ratsherrentopf.

Talijanski se predio ponosi izvornim specijalitetima koji se ne razlikuju mnogo od onih u Italiji: uz dominantne pizze i tjesteninu jede se i palenta te Fritto misto, miješano meso s grilla.

Pića

Poznati čokoladni napitak Ovaltine također dolazi iz ove zemlje, iako nam je poznatiji iz američke kulture. Osim u tekućem obliku, upotrebljava se i kao slatki začin kruhu premazanom maslacem. Postoji i varijanta sa sladom umjesto čokolade Ovomaltine. Rivella je hladni napitak sa sirutkom.

Za zdrav izgled Švicaraca zaslužan je i prirodan sok od jabuke (Apfelsaft) koji je omiljen i kod mlađe i kod starije populacije. Nešto žešća varijanta je jabukovača cidre.

Najpoznatija vinska vrsta je rizling, a od voća se rade i alkoholna pića poput Kirscha, Marca, Pflümlija i Williamsa.

Zanimljivosti

  • Državni moto: "Svi za jednoga, jedan za sve."
  • Glavni grad: Bern
  • Najveći gradovi: Zürich, Basel i Genève
  • Službeni jezici: njemački, francuski, talijanski i retoromanski
  • Shopping: čokolada, sir, švicarski noževi, satovi, drvene rezbarije iz Berna