Rusija

Zdrav i ukusan ruski obrok započinje zakuskom, zagrijava juhom, oduševljava glavnim jelom i finišira desertom. Suradnju s KHL Medveščakom nastojimo iskoristiti za moguća ostvarenja poslovnih suradnji i na vrlo zahtjevnom tržištu Rusije.

Rusija

Podravka je, kroz prodaju širokog portfelja proizvoda, na tržištu Rusije prisutna više od četrdeset godina, a predstavništvo Podravke registrirano je 1998. godine.

Danas vrijedni zaposlenici ruskog predstavništva, između ostalog, nastoje što bolje predstaviti Podravkine proizvode, ali i kompaniju u cjelini potrošačima u Rusiji. Sve veća potražnja Podravkinih proizvoda u Rusiji uspješan su pokazatelj njihovog rada, ali i zadovoljstva potrošača koji pak najviše traže Vegetu, Kokošju juhu s tjesteninom, Goveđu juhu s tjesteninom...

Kao dodatak, Podravka je ponosni sponzor KHL Medveščak Zagreb, a ova suradnja je izrazito kompatibilna s Podravkinom strategijom ostvarivanja novih poslovnih uspjeha na tržištima ove lige - zemljama jugoistočne, srednje i istočne Europe. Imamo jasnu strategiju, ostvarenje vodećeg položaja s raznim kategorijama proizvoda s kojima smo prisutni na navedenim tržištima. S obzirom da je KHL liga velikim dijelom prisutna na i tržištu Rusije, naša kompanija navedenu suradnju nastoji u potpunosti iskoristiti za moguća ostvarenja poslovnih suradnji i na tom vrlo zahtjevnom tržištu. Prisutnost Podravkinih brandova upravo u državama ove hokejaške lige, izvrsna je prilika za zajedničku promociju hrvatskog gospodarstva i sporta, s obzirom da su Podravkini brandovi već dugi niz godina prisutni u zemljama diljem Europe i svijeta.

Podravka d.d.
Predstavništvo u Rusiji

Pokrovsky bulvar, 4/17
Building 3
101000 Moskva
Rusija

tel: +7 495 974 81 67
tel: +7 495 974 81 68
fax: +7 495 974 14 20
e-mail: info@vegeta.ru

Contact:
Marija Mihalić-Balog, Direktorica predstavništva
Galina Ilyashenko, Direktorica prodaje
Yulia Slugina, Direktorica marketinga

www.podravka.ru

www.vegeta.ru

Geografski položaj

Na području od 17 075 400 km2 smjestila se Rusija, po svojoj površini najveća svjetska zemlja koja se dijeli na zapadni europski (oko 3,5 mil. km²) i istočni azijski dio (13,5 mil. km²). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova čini gorje Ural. Klima varira od stepa na jugu zemlje, preko vlažnog kontinentalnog dijela "europske" Rusije, subarktičkog Sibira sve do tundre i polarne klime na sjeveru. Prema podacima iz srpnja 2006. Rusija broji 142 893 540 stanovnika.

Povijesni utjecaj

Burnu rusku povijest teško je svesti na nekoliko redaka, ali nastojat ćemo to učiniti. Područja na kojima su živjeli istočni Slaveni prvi su u jedinstvenu državu ujedinili Varjazi. Tragom događaja u 12. stoljeću osnovana je Moskovska kneževina, koja se vrlo brzo uspjela izdići iz 200-godišnje mongolske dominacije i osvojiti okolne kneževine. Rusko širenje teritorijem Europe i Azije trajalo je sve do 19. stoljeća. U veljači 1917.

Rusija postaje republikom, a već 1922. pod vodstvom Lenjina dijelom Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). Staljinovo doba (do 1953.) obilježeno je industrijalizacijom i kolektivizacijom poljoprivrede. Uz te događaje Rusiju, ali i rusku kuhinju, oblikovali su svjetski ratovi, kao i hladni rat s Amerikom. Godine 1991. komunistički sistem je propao, a SSSR se raspao na 15 država, među kojima je najveća i najznačajnija upravo Rusija. Kriza u post-SSSR Rusiji dosegnula je svoj vrhunac ili dno 1998. i krenula putem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta zahvaljujući visokim cijenama nafte.

Karakteristike kuhinje

Rusku kuhinju mogli bi okarakterizirati zdravom i ukusnom, uz vrlo jednostavnu pripremu. Njeni osnovni sastojci su žitarice, povrće, voće, začini, morske i riječne ribe, meso i mliječni proizvodi. Na rusku kulinarsku tradiciju velik je utjecaj ostavila pravoslavna crkva. Kako je u trenutku vjerskih praznika bilo preporučljivo izbjegavati meso, mliječne proizvode i jaja, takva se tradicija uvriježila i ostalih dana u godini.
Ruski obrok počinje predjelom ili zakuskom, potom slijedi juha, glavno jelo i desert.

Juhe

Najglasovitija ruska juha je šči ili juha od kupusa, za petama joj je boršč, juha od cikle. Majstori kažu da se pravi boršč raspoznaje po tome što u njemu žlica može stajati uspravno. Ništa manje nisu ukusne ni solianke, riblje, mesne ili s gljivama.

Mesna jela

Rusi vole pripremati velike komade mesa, primjerice u pećnici, jer tako, između ostalog, meso bolje zadržava sokove. Najčešće se jede crveno meso (govedina), janjetina, ovčetina, svinjetina, perad i divljač. Najpoznatiji ruski mesni specijalitet je govedina Stroganoff (Stroganov), jelo s mesom izrezanim na rezance. Njegovu slavu slijedi pileći file Pojarski, znameniti odrezak od usitnjenog pilećeg filea, kruha i slatkog vrhnja, paniran u jajetu i mrvicama te ispržen na maslacu. Nezaobilazan je i pejmen, načinjen od usitnjenog mesa, savijenog u tanko tijesto od jaja i brašna, s eventualnim dodatkom mlijeka ili vode. Za punjenje se koristi svinjetina, janjetina, govedina itd. Tradicionalna uralska receptura nalaže pripremu nadjeva od 45% govedine, 35% janjetine i 20% svinjetine. Mesu se dodaju papar, češnjak i luk.

Kruh

Kruh je sastavni dio bogate ruske trpeze, a miješani kruh je omiljen među Rusima. Specijalitet novijeg porijekla je raženi kruh. Nađete li se u Rusiji, nećete pogriješiti zatražite li borodinski, rizhski, kishinevski, darnitski, arnautski, orlovski ili slavjanski kruh, koji se osim u vrsti brašna razlikuju i u dodacima, npr. sjemenkama, korijanderu, melasi, vaniliji... Najpoznatija ruska peciva su pirozi i piroške, a rade se od kiselog tijesta s raznovrsnim nadjevima.

Žitarice

Raž, ječam, proso, zob i pšenica često su za ruskim stolom. Omiljene su kaše, posebice one od heljde, grisa i riže, a jedu se kao prilog ili samostalno kao doručak.

Riblji specijaliteti

Rusi jedu puno slatkovodnih i morskih riba: grgeča, bakalara, lososa, haringa, slanika, srdele i jesetre. Kavijar kao najpopularnije i najdelikatesnije rusko jelo zaslužuje posebne retke. Uz tartufe, kamenice, guščju paštetu i nezaobilazan šampanjac, kavijar je privilegija najviših slojeva, naravno zbog astronomskih cijena (govorimo o onom jesetrinom). No, ljubitelji kažu da su cijene proporcionalne užitku.

Najbolji je kavijar onaj bisernosive boje od ikre jesetre. Kavijar od lososa crvenkaste je boje, a postoje i manje cijenjene vrste kavijara, dobivene od ikre drugih riba. Prije posluživanja kavijar moramo ohladiti, na tanjurić položiti do vrha punu žlicu ikre i priložiti tost, maslac, četvrtinu limuna i čašicu votke. Najprije popijemo votku, namažemo prepečeni kruh maslacem i kavijarom i poprskamo limunovim sokom te uživamo svim čulima.

Povrće

Zbog hladne klime u Rusiji prevladava korjenasto povrće i kupus. Korjenasto se povrće jede svježe ili se od njega priprema zimnica, a uz kupus se jedu i mrkva, repa, rotkva, krastavci, gljive i krumpir. Konzumacija ostalog povrća je uglavnom sezonskog karaktera.

Mliječni proizvodi

Najpoznatiji i najslavniji ruski mliječni proizvod je kefir, napitak od ukiseljenog punovrijednog ili obranog kravljega mlijeka, u čijem nastajanju važnu ulogu imaju kefirove gljivice. Kefir se najviše konzumira na Kavkazu, gdje su ljudi vrlo dugovječni, a tajnu dugovječnosti pripisuju upravo tom napitku. Poznato je izvrsno rusko kiselo mlijeko.

Začini

Tipični začini koji se koriste u ruskoj kuhinji su kopar, peršin, celer, papar, cimet, kardamom i klinčići.

Piće

Čaj je u Rusiji najpopularnije piće. Da, dobro ste pročitali. Čaj Rusi piju više i od votke. Ruska čajanka je društveno događanje sa čajem i kolačićima čija je tradicija započela davne 1638. godine. Nacionalni simbol, ruski samovar (čajnik), nažalost je danas samo nostalgična uspomena na rusku prošlost. Kvas je uz votku i čaj nacionalno rusko piće, fermentirano, vrlo jednostavno i s niskim udjelom alkohola. Dobiva se od kruha, jabuka, krušaka... Među zapadnjacima je najpopularnija ruska votka (u prijevodu "mala voda") i o njoj se gotovo sve zna. Manje je poznato da se u Rusiji od votke pripremaju izvrsni likeri: nalivka, liker s dodatkom bobičastog voća i nastojka, liker s dodatkom mirisnih trava. Među pjenušavim vinima ističe se Krimskoje.

Desert

Među ruskim slasticama danas prevladavaju slatki kruhovi, torte, kolači, pite i palačinke, ali ćemo svejedno nabrojati prekrasne stare ruske slastice. Kisel je najstariji ruski desert, tj. svojevrsni žele od suhog i bobičastog voća, melase i mlijeka. Među tipične ruske deserte spadaju i blini, ruske palačinke iz kvasnog tijesta s pšeničnim i heljdinim brašnom te gogol mogol krema od žumanjka, konjaka, šećera, narančinog likera i limunovog soka. Paška je tradicionalni uskrsni desert od svježeg sira, vrhnja, jaja, maslaca, korice limuna i naranči te usitnjenih badema, a šarlotka torta s piškotima i mliječno-voćnom kremom.

Salate

Najpoznatija salata je vinaigrette, a slijedi je gruzijska salata od graha i oraha i obje navodno imaju afrodizijačka svojstva. Svjetsku slavu su dostigle Olivier i Orlov salate.

Zanimljivosti

Ne propustite:

  • posjetiti Hermitage, virtualne informacije
  • odvažiti se na 6-dnevno putovanje 9446 km dugom Trans-Sibirijskom željeznicom
  • posjetiti St Petersburg i Moskvu
  • uživati u ritualu votke i kavijara.

Počasno mjesto rezervirali smo za svjetski poznate Ruse:

  • najzaslužnija rusko-svjetska "pera": Aleksandar Sergejevič Puškin, Fjodor Dostojevski, Lav Tolstoj, Jesenjin, Majakovski, Nabokov...
  • u ruskim bojama su skladali Petar Iljič Čajkovski, Sergej Rahmanjinov, Igor Stravinski, Sergej Prokofjev
  • slikali Kandinski i Maljevič,
  • svima nam je poznat i Jurij Gagarin, prvi čovjek koji je odletio u svemir.