Slastice i kolači

Slatka napast

Slavne torte

- Zanimljivost by coolinarika.com -

Iako je torta od krušaka svoje mjesto našla u kuharici sredinom 16. stoljeća, tek su se u 18. stoljeću, zahvaljujući finijem bijelom brašnu, torte počele peći po kućama, i to, kao i danas, povodom različitih blagdana i obiteljskih proslava.

Blagdani i različite proslave ne bi bili to što jesu bez najomiljenijih od svih vrsta kolača - torti. Iako pečenje kolača ima dugu tradiciju, torte su se prvi put pojavile tek u 16. stoljeću. Potkraj toga razdoblja nastala je i jedna od najstarijih i najpoznatijih torti, Schwartzwalder, a stotinjak godina poslije i Linzer torta.

U hotelu Sacher svakoga se dana ispeče i do 2000 originalnih torti koje se prodaju u bečkom hotelu ili distribuiraju na ekskluzivna mjesta širom svijeta.

U 18. stoljeću torte se počinju peći kao i danas, povodom različitih obiteljskih svečanosti, u kućama bogataša, dok u 19. st. postaju dostupnije svima. Tada su nastale i neke od najpoznatijih torti na svijetu, Sacher i Dobos torta.

Pečenje kolača i uživanje u slatkim zalogajima ima dugu tradiciju. Još u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu, na radost djece i odraslih, nastajale su slastice od brašna, meda i začina koje su se, za razliku od kruha, pripremale kao i danas, za posebne prigode.

No, najomiljenije od svih vrsta finih kolača, torte, pojavile su se poslije jer je njihova izrada ovisila o kvaliteti brašna, dakle umijeću mlinara. Iako je torta, i to od krušaka, svoje mjesto našla u kuharici pisanoj rukom sredinom 16. stoljeća, tek su se u 18. stoljeću, zahvaljujući finijem bijelom brašnu, torte počele peći po kućama, i to, kao i danas, povodom različitih blagdana i obiteljskih proslava.

Naravno, u tortama od finog biskvita, šlaga i marcipana najprije su uživali oni najbogatiji, a od polovice 19. stoljeća, zahvaljujući pojavi pristupačnijeg bijelog šećera, i građanska klasa. Osim što su se pekle kod kuće, služile su se i u bezbrojnim kavanama i slastičarnicama diljem Europe. U tom su razdoblju nastale i neke od najpopularnijih torti koje su proslavile svoje autore te slastičarnice i gradove u kojima su se služile, a u čijim izvornim okusima, zahvaljujući tradiciji, uživamo i danas.

Sacher torta

Priča govori da je Sacher torta, jedna od najslavnijih torti na svijetu, nastala 1832. godine na dvoru vojvode Metternicha koji je jednoga dana, da bi zadivio zahtjevne i važne goste pred kojima se nikako nije smio osramotiti, naredio da se za banket pripremi izniman desert.

Sudbina je htjela da se toga dana razboli glavni kuhar, pa je sva težina slastičarskog zadatka pala na nejaka leđa mlađahnog, šesnaestogodišnjeg kuhara koji je tek drugu godinu šegrtovao u kuhinji. Na sreću, daroviti Franz Sacher kreirao je zaista iznimnu tortu ispečenu od tijesta načinjenog od maslaca, šećera i vanilin šećera, jaja, čokolade i brašna, nadjevenu i izvana cijelu premazanu vrućom pikantnom marmeladom od marelica, a potom prelivenu glazurom od čokolade koja je oduševila vojvodu i njegove goste.

Štoviše, svojem je tvorcu osigurala ne samo vodeće pozicije u plemićkim kuhinjama, a potom i samostojnost, nego i mjesto u povijesti Beča i kulinarstva općenito. Izvorni recept napisan rukom slavnog slastičara i danas je strogo čuvana tajna zaključana u sefu. Stoga se torta ispečena po izvornom receptu, koji se već desetljećima prenosi usmeno, može kušati ili kupiti samo u legendarnom hotelu Sacher u Beču koji je davne 1876. godine otvorio sin Franza Sachera, Eduard.

U prilog popularnosti torte govori i činjenica da se u jeku turističke sezone u hotelu Sacher svakoga dana ispeče i do 2000 originalnih torti koje se, upakirane u tradicionalne drvene kutije, prodaju u bečkom hotelu ili distribuiraju na ekskluzivna mjesta širom svijeta.

Dobos torta

Iako pečenje kolača ima dugu tradiciju, torte su se prvi put pojavile tek u 16. stoljeću.

Najpoznatija mađarska torta na svijetu, Dobos torta, prvi je put pripremljena za državnu izložbu 1885. godine. Torta je bila načinjena od osam odvojeno ispečenih listova tijesta, izmiješanog od maslaca, šećera, brašna, jaja i vanilin šećera, te premazanih kuhanim nadjevom od mlijeka, vanilin šećera, praška za puding od vanilije, maslaca i ruma. Torta je bila premazana kremom i izvana, a gornji je list bio obliven glazurom od karameliziranog šećera. Bila je narezana na dvadesetak komada od kojih je svaki ukrašen kuglicom od tučenog vrhnja i posut naribanom čokoladom.

Njezin je tvorac bio kuhar, slastičar, vlasnik trgovine delikatesama i slastičarnice te pisac čak petnaestak knjiga o kulinarskim i slastičarskim umijećima Jozsef C. Dobos. Zahvaljujući torti koja je na izložbi postigla velik uspjeh, Dobos je preko noći postao slavan. Njegova je slastičarnica u ulici Kecskemet postala jedno od najpopularnijih mjesta u Budimpešti te je pojesti komad torte u njegovoj slastičarnici bilo pitanje prestiža.

Originalna Dobos torta otpremala se i u mnoge druge elitne slastičarnice diljem Europe, a najviši krugovi europskog društva, među kojima su bile i okrunjene glave, poput austrijskog cara Franza Josepha, naručivali su je za svoje bankete i proslave. U doba najveće popularnosti Dobos torte među zadivljenim, ali i zavidnim slastičarima kolalo je čak oko 120 recepta, od kojih se naravno ni jedan nije približio izvornom receptu.

Na iznenađenje mnogih, dugogodišnje i mnogobrojne pokušaje da se otkrije tajna izvornog recepta prekinuo je sam slavni slastičar Jozsef C. Dobos koji 1906. godine objavio originalni recept, nakon čega se sam povukao iz javnog života. Njegova je pak torta postala jedna od najpoznatijih torti na svijetu.

Linzer torta

Slavna Linzer torta slovi kao najstarija poznata torta na svijetu jer je nastala mnogo prije ostalih slavnih torta. Iako je još uvijek nepoznato tko joj je dao ime ili tko ju je prvi ispekao, poznata je još od 1696. godine, a najstariji poznati recept za ovu tortu potječe iz više od tri stotina godina stare kuharice.

Linzer torta načinjena je od tijesta izmiješanog od maslaca, brašna, šećera, mljevenih prženih lješnjaka i jaja kojem se dodaju vanilija, naribana limunova korica te cimet i klinčići u prahu. Prije pečenja polovica tijesta stavlja se u kalup i premazuje marmeladom od malina, a od polovice se izrađuju specifične trake od tijesta za izradu gornje rešetke.

Originalne Linzer torte služe se u nekoliko slastičarnica s dugom tradicijom. Među njima prednjači slastičarnica Jindrak u kojoj se Linzer torte peku već više od 65 godina. Linzer torta iz te slastičarnice vrlo je popularna i kao suvenir, pa velik dio od 80.000 u godini ispečenih torti završi na stolovima diljem svijeta.

Schwarzwalder torta

Schwarzwalder torta jedna je od najpoznatijih torti koja potječe iz istoimene pokrajine u Baden-Württembergu u Njemačkoj, poznatoj i po višnjama te rakiji od višanja. Iako originalni recept, jednako kao i njegov autor nisu poznati, smatra se da se specifična torta počela peći potkraj 16. stoljeća.

Još u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu, na radost djece i odraslih, nastajale su slastice od brašna, meda i začina za posebne prigode.

Iako postoje brojni recepti za ovu tortu, koja je neobično popularna u ovom kraju pa gotovo nema ugostiteljskog lokala u kojem se ona ne nudi, Scwarzwalder torta peče se od tijesta izmiješanog od jaja, šećera, brašna, kakaa u prahu i maslaca začinjenog mljevenim cimetom i klinčićima. Torta se prereže na tri dijela, poškropi rakijom od višanja i nadijeva nadjevom od ušećerenih višanja iz rakije, šećera, limunova soka i tučenog vrhnja. Torta se izvana cijela premazuje tučenim vrhnjem i posipa strugotinama čokolade te garnira ukrasima od tučenog vrhnja i višnjama iz rakije.

S obzirom na njezine sastojke, niti ne čudi što se u ovom kraju, točnije u Todtnaubergu, održava festival Schwarzwalder torti od višanja na kojem tradicionalno sudjeluje velik broj i profesionalaca i hoby slastičara koji svojim kreacijama nastoje osvojiti jednu od dviju nagrada prosudbenog suda za najljepšu i najbolju tortu.

Schwarzwalder torta nezaobilazna je u ponudi svih boljih europskih slastičarnica.

Natur

Po receptu majke prirode