Badnjak

Više od pripreme za Božić

Adventski vijenac

- Zanimljivost by coolinarika.com -

Razdoblje adventa bez adventskog vijenca nezamislivo je baš kao i Božić bez božićnog drvca. No, iako danas gotovo da nema doma bez vijenca na stolu ili na vratima, njihova je tradicija relativno novijeg datuma, pa su po crkvama i domovima širom Europe i svijeta počeli ulaziti tek nakon II. svjetskog rata.

Adventski vijenac

Razdoblje adventa bez adventskog vijenca nezamislivo je baš kao i Božić bez božićnog drvca. No, iako gotovo da nema doma bez vijenca na stolu ili na vratima, njegova tradicija novijeg je datuma.

Prvi adventski vijenac imao je 28 svijeća

Preteča adventskog vijenca kakvog mi danas poznajemo pojavio se 1839. godine u domu za siromašnu djecu u mjestu Horn pokraj Hamburga u Njemačkoj. Osmislio ga je evangelistički teolog Johann Hinrich Wichern (1808.-1881.) kako bi na poseban i lijep način djeci zorno prikazao koliko trebaju čekati do Božića, jednog od najvećih i najljepših crkvenih blagdana.

U tu je svrhu na veliki drveni kotač postavio po jednu svijeću za svaki dan adventa koji po katoličkom kalendaru započinje između 27.11. i 3.12. odnosno nedjeljom najbliže 30.11., blagdanu Sv. Andrije te traje do 24.12., Badnjaka, dana prije Božića. Vijenac od svijeća postavio je u veliku spavaonicu, a djeca su tijekom adventa svaku večer prije spavanja uz molitvu i pjesmu zapalila po jednu novu svijeću.
Adventski vijenci mogu se i ispeći od tijesta za kruh te ukrasiti domaćim kolačićima i orašastim plodovima.
Prvi adventski vijenci su stoga ovisno o tome kada je advent počinjao, odnosno koliko je trajao, imali i po 28 svijeća te što je posebno zanimljivo, one za radne dane u tjednu bile su male i crvene, a za četiri adventske nedjelje, velike i bijele. Nakon što je Johann Hinrich Wichern adventski vijenac postavio i u evangelističkoj crkvi u kojoj je bio propovjednik, na radost djece, ali i odraslih vjernika, vijenaca i lijepih običaja bilo je sve više i više.

Otprilike 1859. Wichern je drveni vijenac od svijeća po prvi put ukrasio zimzelenim grančicama i tradicionalnim božićnim nakitom. Ubrzo nakon što su vjernici vijence poželjeli imati i u svojem domu, broj svijeća je zbog praktičnosti reduciran na četiri. Nakon što se počeo pojavljivati i u katoličkim crkvama (prvi je postavljen 1925. u Kölnu), adventski vijenac postaje sve popularniji te se nakon 2. svjetskog rata počinje širiti ne samo po crkvama i domovima diljem Europe, već i po cijelom svijetu.

Pečeni, pleteni ili instant adventski vijenci

Adventski vijenci danas su toliko prihvaćeni da uz one tradicionalne od zimzelenih grančica (simboliziraju neprekinuti život i štite dom od nedaća) s 4 svijeće za 4 adventske nedjelje (pale se u spomen na 4 tisućljeća koliko je po Bibliji proteklo od stvaranja svijeta do dolaska Krista), postoje i druge brojne varijacije. No, osim što se mogu kupiti, adventski vijenci se uz manje ili više truda te obilje uživanja, mogu izraditi i u kućnoj radinosti. Teolog Johann Hinrich Wichern osmislio je prvi adventski vijenac tako što je na veliki drveni kotač postavio svijeće.

Vještiji ga osim od uobičajene borovine mogu isplesti od grančica s crvenim bobicama, od grančica bršljana, masline ili lovora te šiba bjelogoričnog drveća, primjerice breze. Što je još jednostavnije, grančice se mogu zalijepiti ili nabosti i u gotove vijence od slame ili zelenog stiropora (nude se u cvjećarnicama i drugim trgovinama).

Na gotove vijence mogu se zalijepiti i različiti šumski plodovi, mahovina, lješnjaci, orasi, kikiriki, perje i slično, a na radost mališana keksi, kolačići, bomboni, loptice ili male igračke. Kupovni se vijenci mogu omotati krep-papirom, tkaninom ili ukrasnim trakama, a oni koji vole ručni rad, mogu ih "obući" u pletivo te ukrasiti prigodnim vezom, aplikacijama od deblje tkanine ili kukičanim zvjezdicama, pahuljicama i slično.

Adventski vijenci mogu se i ispeći od tijesta za kruh (i bilo kojeg koje se može formirati u rolu i peći u krug) te ukrasiti kupovnim ili domaćim kolačićima, slatkišima, ali i sjemenkama i orašastim plodovima. No, u izradi vijenca mogu se okušati i oni kojima ne leži ni ručni rad ni pečenje.

Svi koji vole instant rješenja na veći pladanj ili tanjur mogu u krug posložiti crvene jabuke, između njih zataknuti male grančice borovine, a u sredini postaviti četiri svijeće. Po istom se receptu mogu iskoristiti i češeri, naranče, limuni (nabodite ih klinčićima) ili plodovi nara, ali i muffini te drugi kupovni ili domaći kolači. Originalni vijenac može se složiti i od kuglica, žaruljica za bor, osušenih cvjetova, primjerice ruža ili hortenzije te malih božićnih zvijezda u teglicama.

Ručak na odmoru

Okačite kuhaču o klin