Mediteranska prehrana

Kuhinja kakva je nekad bila

Mala škola riboznalaca

- Zanimljivost by coolinarika.com -

Ribe su vrlo zdrave i ukusne te nam prijaju spravljene na različite načine. Tuna je posebno ukusna na roštilju, skuša sušena na dimu, a srdele usoljene u drvenim bačvama.

U morima, rijekama i jezerima živi oko 20 000 različitih riba. Neke od njih, poput goleme psine, mogu narasti čak i do 20 metara dok druge, kao pandaka, jedva centimetar. Zahvaljujući svojem obliku ribe su i vrlo brze pa sabljarke i tune mogu plivati brzinom od čak 100 km na sat. Neke se ribe, kao npr. morska lastavica, mogu vinuti i visoko iznad površine vode te letjeti zrakom i do deset metara. Da bi se obranile od neprijatelja neke ribe imaju bodlje, druge ispuštaju otrov, (otrov ribe zvane "morski paun" je smrtonosan), dok se električna jegulja bori za opstanak strujom od čak 500 volti. Ribe su i izuzetno uspješne i u maskiranju pa se zahvaljujući mimikriji mogu prilagoditi boji morskog dna na kojem žive poput, primjerice, lista i škarpine.

No, osim što su ribe vrlo zanimljive, mnoge su od njih vrlo ukusne i jako zdrave. Stoga bi svatko tko želi biti zdrav trebao najmanje dva puta tjedno jesti ribu. Ribe, posebno one morske, sadrže obilje vrijednih sastojaka važnih za rast, razvoj i zdravlje ljudskog organizma pa pripadaju među najzdravije namirnice na svijetu. Riblje je meso bogato visokovrijednim, lako probavljivim bjelančevinama, zdravim, višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama, vitaminima A, B-grupe, C i D, mineralnima i elementima u tragovima, kalijem, cinkom, fluorom i jodom. Stoga Eskime koji jedu mnogo ribe rijetko pogađaju srčani i moždani udar.

No, važno je znati da su ukusne i zdrave samo one ribe koje su netom izvađene iz mora, odnosno one koje su duboko zamrznute u vrlo kratkom roku nakon ulova. Pravi riboznalci u ribarnicama biraju i kupuju samo dobro rashlađenu ribu i koja leži na ledu, čije su oči okrugle i bistre, koja miriše ne na ribu nego na more i slanu vodu te onu čija je boja izražena i sjajna - jer što je riba starija, to je njena boja bljeđa.

Tuna je kraljica plave ribe, koja u Jadranu naraste i do 5 m, a teži i do 700 kg. Postiže brzinu i do 90 km/h, a živi u jatima na različitim dubinama. Hrani se plavom ribom i mekušcima te ima vrlo ukusno, čvrsto, crvenkasto meso. Meso tune se uglavnom konzervira u ulju ili slanoj vodi. Odresci su tune posebno ukusni pečeni na roštilju. Meso tune se jede i sirovo, spremljeno kao sushi, sashimi ili carpaccio.


Skuša
je vrlo proždrljiva grabežljivica, koja naraste do 50 cm i teži do 1, 5 kg. Živi u velikim jatima koja su neprestano u pokretu, ljeti na površinskim, a zimi u dubljim dijelovima mora. Hrani se sitnom ribom, račićima i planktonom. Ima umjereno masno, sočno i aromatično crvenkastosmeđe meso. Njeno se meso najčešće konzervira ili sprema na lešo te peče na roštilju. Skuša je posebno ukusna sušena na dimu.

Palamida je vretenasta riba koja naraste do 70 cm i teži do 9 kg. Živi u jatima na pučini, ali zalazi i u zaljeve, uvale i kanale. Vrlo je proždrljiva i hrani se sitnom plavom ribom. Ima posebno ukusno meso zbog kojeg je vrlo cijenjena te u svijetu poznata pod nazivom bonitto. Lovi se tijekom godine, posebno u proljeće i jesen, a najveći se dio ulova prerađuje i konzervira. Svježa je najukusnija spremljena na gradele ili roštilju.


Srdela
je vrlo rasprostranjena riba na koju otpada više od 50% godišnjeg ulova na Jadranu. Hrani se planktonom, a naraste do 25 cm i teži do 0, 5 kg. Živi u ogromnim jatima na pučini koja od proljeća do jeseni prilaze obali, a zimi se povlače u dublje kotline. Srdele se tradicionalno usoljavaju u drvenim bačvama, a potom se mariniraju u ulju ili prerađuju u pastu. Svježe se srdele najčešće prže u dubokom ulju.

Oslić je najrasprostranjenija riba Jadrana koja naraste do 1 m i teži do 15 kg. Živi najčešće u većim morskim dubinama na muljevitom i pjeskovitom dnu. Vrlo je proždrljiva i hrani se svim ribama i rakovima. Ima posebno meko, nemasno i ukusno bijelo meso. Najčešće se sprema na lešo, prži na ulju ili peče na roštilju. Koristi se i za pripremu brodeta, temeljca i juha, a vrlo je ukusna i sušena.



Zubatac
je grabežljiva riba koji naraste do 1 m i teži do 16 kg. Živi sama ili u manjim skupinama na grebenastom i morskim biljem obraslom dnu blizu obale duž cijelog Jadrana. Hrani se manjim ribama, školjkašima i mekušcima, ali i račićima pa stoga njegovo bijelo, čvrsto meso ima posebno lagan slatkast okus. Zubatac se može spremati na različite načine, ali najbolji je kuhan, odnosno na lešo, te spremljen na roštilju ili dimljeni.

Škarpina je crvenkasta bodljikava riba koja naraste do 70 cm i teži više od 5 kg. Živi na različitim dubinama uglavnom na grebenastom dnu, a svojom se bojom može prilagoditi okolini. Ima izuzetno ukusno bijelo meso pa je prava poslastica za gurmane koji posebno vole meso s njenih obraza. Najčešće se sprema kuhana na lešo i brodet, a koristi se i za pripremu riblje juhe. Njeni su odresci najbolji pečeni na roštilju.


Grdobina
naraste do 70 cm i teži do 8 kg. Živi duž Jadrana na muljevitom dnu na različitim dubinama. Vrlo je grabežljiva i proždrljiva, a svoj plijen lovi djelomično ukopana u pijesak. Prije spremanja mora se oguliti jer je vrlo sluzava. Njeno je bijelo, čvrsto meso vrlo ukusno. Uglavnom se sprema na brodet dok se njeni odresci prže na ulju ili peku na roštilju. Njena je ružna glava izvrsna za pripremu riblje juhe i temeljca.

Kruh

Kruh naš svagdašnji