Preskoči na: glavni sadržaj | pretraživanje

Kosovo

Pogledajte sadržaj vezan uz ovaj članak:

Kosovo

Geografski položaj

Kosovo zauzima centralni položaj balkanskog poluotoka, a graniči sa Srbijom na sjeveru i istoku, Crnom Gorom na sjeverozapadu, Albanijom na zapadu i Makedonijom na jugu. Površinom zauzima 10 908 km2 na kojem je naseljeno oko 2,2 milijuna stanovnika. Glavni grad Kosova je Priština, a ostala veća središta su Peć, Prizren, Kosovska Mitrovica i Gnjilani. Geografski položaj Kosova određuje ga kao poveznicu srednje i južne Europe, Jadranskog i Crnog mora.

Kosovski deserti sastoje se uglavnom od tijesta s preljevom od šerbeta, tj. kuhanog šećera s dodatkom vanilije ili limuna.

Klima je na Kosovu kontinentalna, a prevladavaju planinski dijelovi. Kosovo odlikuje bogata vodena fauna poput riječne pastrve, jegulje, soma, šarana, klena, štuke, riječnih rakova i drugo, a lovačkom turizmu pogoduju šume Lipovica i Klecka u blizini Lipjana.

Povijesni utjecaj

Kosovo je oduvijek imalo burnu povijest: dijelom Rimskog, potom Bizantskog i Bugarskog carstva, od sredine 15. stoljeća u sastavu Turskog carstva pa sve do Prvog Balkanskog rata. Od 1912. godine Kosovo je u sastavu Srbije, a od 1918. godine nalazi se u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije i SFRJ. Godine 1963. Kosovu je dodijeljen status Autonomne pokrajine Republike Srbije. Od 1980. godine Kosovo prolazi dug period političke nestabilnosti, ekonomskih kriza i nacionalističkih nemira.

Dana 17. veljače 2008. godine Kosovska skupština proglasila je neovisnost koju je do sada priznalo 36 država svijeta.

Karakteristike kuhinje

Intrigantno mjesto puno iznenađenja i suprotnosti oduvijek je privlačilo susjede, stoga ne čude ni njihovi upečatljivi kulinarski tragovi. Kosovska kuhinja se razvijala pod utjecajem albanske, turske, srpske, hrvatske, grčke i talijanske nacionalne kuhinje.

Na Kosovu se jede tradicionalna hrana visoke hranjive vrijednosti. Tipično kosovska su jela od krumpira, graha, paprike, mesa, mliječnih proizvoda, mahunarki, riže i tijesta. Hrana se priprema češće pečenjem nego kuhanjem.

Meso je vrlo zastupljeno u svakodnevnoj pripremi obroka. Prevladavaju govedina, junetina, janjetina, meso peradi (uglavnom kokošje) i nešto rjeđe jaretina. Meso se i suši, a sudžuk i sušeno goveđe meso slično kareu karakteristična su jela. Za razliku od mesa, a usprkos bogatoj vodenoj fauni, riba je na jelovniku slabo zastupljena.

Jela od tijesta

Iako "burek to go" nije rijetkost ni u Chicagu, svi dobro znaju gdje se jede najbolji burek. Flija je još jedan specijalitet karakterističan za Kosovo, a izrađuje se slaganjem slojeva tijesta ne debljih od palačinke s kraja tepsije prema sredini. Slojevi se mažu vrhnjem, masti i uljem, a flija se poslužuje uz kajmak, sir, jogurt ili med, a najslađe je to što se peče pod pekom. Mantija se izrađuje od tijesta poput onoga za burek, puni se mesom i oblikuje u male jastučiće. Krelane je jednostavna pita od tijesta bez nadjeva. Pite od sira, povrća, najčešće špinata, izrađuju se od 2 sloja tijesta i nadjeva. Uz brojne pite, tipičnim jelom na Kosovu smatraju se i pogače, a i jedne i druge se često izrađuju od kukuruznog brašna.

Već spomenuti mliječni proizvodi dio su svakodnevnog jelovnika. Mlijeko, jogurt, sirevi, namazi i kajmak je ono što na Kosovu treba kušati. Sirevi se često čuvaju u slanoj vodi. Najčešće su to mekani ovčji sirevi, ali u slanici se čuva i poznati šarski sir koji se ručno kida na komade cca 4-5 cm nepravilnog oblika, premazuje solju i nekoliko dana suši kako bi postao tvrd poput parmezana i nakon toga stavlja u slanu vodu s nekoliko grančica kopra. Rezultat je tvrd, slan i punomasan sir vrhunske kvalitete.

Povrće

Uslijed oštre kontinentalne klime, na Kosovu je povrće sezonskog karaktera. Povrćem obiluje uglavnom ljeto, dok se turšije, ukiseljeno povrće, primjerice paprike ponekad punjene nemasnim sirom, kupus, krastavci i zelene rajčice konzumiraju tijekom cijele godine. Turšije se jedu kao prilog ili salata.

Za glavnim obrokom jedu se pite, bureci, kebabi, kobasice, pretežno janjetina, punjene paprike i druga jela od paprika, grah, sarme s lišćem vinove loze uz koje se prilaže jogurt od ovčjeg mlijeka i druga jela. Još jedno jelo koje zaslužuje pozornost je burjan - špinat s rižom pečen u pećnici s komadima janjetine.

Deserti

Kosovski deserti sastoje se uglavnom od tijesta s preljevom od šerbeta, tj. kuhanog šećera eventualno s dodatkom vanilije ili limuna. Tako poznajemo baklave, tulumbe, tespishte, ali i sheqerpare, slatke tvrde novčiće iz tijesta s šerbet preljevom i gorabije slične sheqerparema, samo bez šerbeta.

Poslije obilatog jela možete se zasladiti i jabukama, trešnjama, šljivama, kruškama, šljivama, dunjama, grožđem, lubenicama, dinjama i šumskom voćem.

Piće

Uz jelo naravno ide i piće. I u drugim smo se kulturama susretali s bozom, fermentiranim sokom od kukuruznog brašna. Za Kosovo je specifičan i ruski čaj koji se priprema u dva čajnika, smještena jedan iznad drugoga. U donjem, većem čajniku nalazi se kuhana voda, a u gornjem jaki koncentrat čaja koji se grije uz pomoć pare prvog čajnika. Čaj se poslužuje u malim čajnim čašama cca 1 dcl i to redom: šećer, malo koncentrata i po izboru limun.

Poslije izdašnog jela osvježite se i limunadom ili pićem na bazi voćnih sirupa od kojih izdvajamo onaj od ružinih latica.

Alkoholna pića se konzumiraju u manjoj mjeri, a tu su pivo od kojih je napoznatije ono Pećko, kosovska lozovača, vina od kojih su najzastupljenija crna: merlot, teran, burgundac. Najpoznatija su vina iz Rahoveca blizu Prizrena, ona iz okolice Đakovice i Peći, poznatim po vinogradima i voćnjacima.

Travel tips

  • Priština je glavni grad, kulturno i političko središte Kosova. Uz kulinarsku ponudu, moderne kafiće i restorane, brojne vjerske atrakcije, turske kupelji, povijesni muzej, tamo se nalaze i brojne druge atrakcije.
  • Peć - drugi po veličini i po mnogima najljepši kosovski grad leži podno planinskog masiva Prokletija i predstavlja mješavinu istočne i zapadne arhitekturne tradicije, od kojih su najupečatljivije brojne crkve i džamije.
  • Prizren koji se odlikuje islamskom arhitekturom. Atrakcija je i stara tržnica u čijem je središtu džamija iz 15 stoljeća.
  • Bjeshkët e Nemuna - Kosovska najveća skijališna destinacija na granici Kosova i Crne Gore koja pripada planinskom masivu Prokletiji.
  • Manastiri - prema nekim podacima, na području Kosova je 27 manastira, od kojih 11 aktivnih. Zadivljujući su manastiri u Dečanima, Gračanici, Peći i Ljevišu.
  • Brezovica je još jedna skijališna destinacija na padini Šar planine i granici sa Srbijom i Makedonijom.

Zahvaljujem se prijateljima koji su mi pružili informacije o kosovskim jelima i kuhinji. Bez njih bi pisanje članka bilo puno teže.

Kontakti

Podravka sh.a.
Sylejman Vokshi 3/3
Prishtina
Kosovo
tel: +381 38 24 81 55
fax: +381 38 24 66 44
www.podravka.hr

Kontakt osobe:
Ilir Kosova
Direktor poduzeća

Preskoči na: glavni sadržaj | glavna navigacija | pretraživanje