Geografski položaj
Afrika je po broju stanovnika (oko 900 000 000 po popisu iz 2005. g.) i veličini (30 221 532 km²) drugi kontinent na svijetu sa 46 zemalja uključujući Madagaskar, odnosno 53 s otočnim skupinama. Afrika je okružena Sredozemnim morem, Sueskim kanalom i Crvenim morem na sjeveru, Indijskim oceanom na jugoistoku i Atlantskim oceanom na zapadu.
Jedini je kontinent koji se prostire od južne do sjeverne temperaturne zone, a klima varira od tropske do subarktičke temperature na najvišim visoravnima.
Povijesni utjecaj
Mnogi paleontolozi smatraju Afriku najstarijim naseljenim prostorom na svijetu, na što ukazuju i brojne iskopine i fosili. Prvi pisani dokazi o postojanju Afrike zahvaljujući drevnom Egiptu vraćaju nas u 3300 g.pr.kr. Godina koja je obilježila Afriku je i 1418., kada kineski admiral Zheng He dosiže afričku obalu, a 1482. Portugalci uspostavljaju trgovačku vezu s obalom Gane. 1492. g. otkriće Amerike utječe i na zamah trgovine robljem u Africi sve do prve polovice 19. stoljeća.
Etiopska kuhinja je najizoliranija afrička kuhinja i jedna od najiskonskijih. Stoga, želite li isprobati pravu afričku kuhinju, potražite je tamo.
Krajem 19. stoljeća pa sve do kraja 2. svjetskog rata Afriku će zadesiti nova nevolja - kolonijalizacija. Na kolonije imperijalističke Europe rascjepkana je cijela Afrika s iznimkom dvije zemlje: Liberije i Etiopije. 1956.g. Tunis prvi stječe nezavisnost. Današnja Afrika broji 53 nezavisne i suverene države, koje još od doba kolonijalizma boluju od nestabilnosti, korupcije, ozbiljnog ugrožavanja ljudskih prava, etničkih konflikata uzrokovanih političkim ciljevima i oružanim sukobima. Siromaštvo, oskudijevanje hranom i vodom, bolesti od kojih je širenje AIDS-a dostiglo razmjere pandemije dio su afričke svakodnevice.
Karakteristike kuhinje
Bogatstvo tradicije, raznolikost geografskog prostora, arapski, europski i azijski utjecaji odražavaju se i na raznolikost afričke kuhinje, njene osnovne sastojke, pripremu i kulinarske tehnike.
Afrička kuhinja se oslanja na lokalne namirnice: voće, žitarice, povrće, mliječne i mesne proizvode, divljač, ribu iz dubina oceana koji je okružuju afrički kontinent.
Najčešće se koriste začini: kardamom, kim, papar, korijander, garam masala i sjeme crne gorušice. Jela se začinjavaju dimljenom ribom ili škampima. Osnovni sastojci afričke kuhinje su: jam (jestivi korijen), kasava, banane, riža i koštunjičavo voće. U tropskim afričkim zemljama najviše se koriste mango, avokado i papaja.
Povrće se priprema na pari, miješaju se ljuti začini i korjenasto povrće, uživa se u umacima sa i bez mesa, piletini, a karakteristična je svestrana upotreba kikirikija, čak i u juhama. Nezaobilazni su kukuruz, leća, grah, proso. Karakteristična afrička jela su bogati složenci iz jednog lonca s mesom ili ribom te umacima. Fufu je također tipično afričko jelo, a izrađuje se od slatkog krumpira i jama. Sveprisutan je i cous-cous.
Razlikujemo kuhinju istočne, zapadne, sjeverne, južne i centralne Afrike.
Istok
Istočnoafričko prostranstvo je ogromno, a u savanama unutrašnjosti kuhinja je najtipičnija i najtradicionalnija.
Posebnost kuhinja istočne Afrike je odsustvo upotrebe mesa. Ovce, koze i druga stoka se smatraju statusnim simbolom i valutom. Zanimljivo je da pleme Masai živi od mlijeka i krvi svoje stoke, a meso uopće ne konzumira.
Ugali, čija je osnova kukuruz je inačica zapadnoafričkog fufua. Ugali se jede s mesom ili umakom. Arapski utjecaj reflektira se posebice na svahilijsku obalnu kuhinju: na pari kuhana riža, upotreba klinčića, cimeta, šafrana i drugih začina.
Britanski i indijski utjecaji ogledaju se u jelima poput: indijskog curryja od povrća, juhe od leće i ukiseljenog povrća. Na istočnu Afriku ostavili su kulinarski trag i Portugalci u tehnikama mariniranja i pečenja, ali i namirnicama koje su donijeli iz svojih kolonija: naranče, limuna, limete, ananasa, banane, čili papričica, rajčice, kukuruza i dr.
Tusker je popularno kenijsko pivo, a u popularnosti mu parira etiopsko vino iz meda - tej.
Etiopska kuhinja je najizoliranija afrička kuhinja i jedna od najiskonskijih. Stoga, želite li isprobati pravu afričku kuhinju, potražite je tamo. Za nas je "presudna" etiopska kava, koja se od tamo raširila u Jemen i preko arapskog svijeta u Europu i svijet.
Zapad
U kuhinjama zapadne Afrike prevladavaju tehnike pripreme namirnica prženjem, pečenjem i kuhanjem. Pri pripremi jela tamo nije neobično kombinirati meso i ribu. Visokokaloričnim jelima često dominiraju škrob i masnoće, dok je meso manje zastupljeno u svakodnevnoj prehrani. Obilato se koriste začini poput čilija, ali i cimet, metvica, klinčić, gvinejski papar.
Bogatstvo tradicije, raznolikost geografskog prostora, arapski, europski i azijski utjecaji odražavaju se i na raznolikost afričke kuhinje.
Tipično jelo za zapadnu Afriku je fufu. Jelo od kukuruza vrlo slično palenti ili pire krumpiru, servira se s juhama, umacima i dr. Često se radi sa žitaricama i korjenastim povrćem primjerice jamom i kasavom.
Na jelovniku obalnog područja zapadne Afrike često se nalaze ribe marinirane u đumbiru, rajčici, kajenskom papru i pripremljene na ulju od kikirikija.
Kuhinja Senegala pod francuskim utjecajem koristi sok limete, brojne marinade, češnjak.
Ulje kikirikija, kokosa i palme je često u upotrebi, a mletački grah je uz korjenasto povrće temelj zapadnoafričke kuhinje.
Uz sveprisutnu vodu i ritualan značaj njene konzumacije, specijalitet zapadne Afrike je palmino vino.
Sjever
Kuhinja sjevera Afrike je rezultat mediteranskih i orijentalnih, ali i utjecaja trgovaca, doseljenika, putnika i osvajača koji su "hodočastili" taj dio Afrike. Pšenica, maslinovo ulje, krumpir, rajčica, tikvica, papričice i začini poput šafrana, cimeta, klinčića, đumbira temelj su sjevernoafričke kuhinje.
Meso ovce, riba, cous-cous, humus (umak koji se jede najčešće uz pečeno meso) i kebab tipična su jela sjevera.
Marokanska kuhinja je jedna od najrafiniranijih sjevernoafričkih kuhinja. U Egiptu i Tunisu jede se egzotično devino meso. Izobilje voća, povrća i žitarica, najrazličitiji začini i sezamovo ulje jelima daju specifičan ukus i aromu.
Jug
Južnoafrička kuhinja pod utjecajem je afričke kulture koliko i europske i azijske. Njene osnovne namirnice su meso, meso divljači, perad, žitarice, avokado, banane, papaje, manga, jabuke, naranče, marelice, breskve i dr. Jedu se i curryiji, chutneyi, ovčji kebab, umaci od ribe, kukuruz s rajčicom, meso impale, noja, rakovi, školjke, morski plodovi i druge namirnice.
Poznata su kvalitetna crna i bijela južnoafrička vina, a najpoznatije alkoholno piće je Van Der Hum (liker od mandarine).
Centralna Afrika
Tradicionalna kuhinja centralne Afrike nudi bogatstvo egzotičnih jela. Meso se nerijetko lovi u šumi, a uz divljač omiljene su govedina i piletina. Na tanjuru se mogu naći krokodili, majmuni, antilope i druge namirnice. Uz bok ovoj egzotici nalaze se i špinat, rajčica, paprika, luk, maslac od kikirikija, kasava, riža. Tradicionalni afrički fufu jest ćete i u centralnoj Africi.
