Bosna i Hercegovina

Podravka BiH po broju zaposlenika spada u najbrojnija Podravkina društva. A kad ste u Bosni i Hercegovini, zaboravite na dijetu. Uz raznovrsnu ponudu koju nude mnogobrojni restorani sigurno nećete moći odoljeti zamamnim mirisima koji dopiru iz strateški pozicioniranih ćevabdžinica, buregdžinica ili pak slastičarnica na čijim vratima će vas dočekati gostoljubivi domaćini te dodatno osvojiti svojom neposrednošću i ljubaznošću.

Bosna i Hercegovina

Podravka Sarajevo u BiH registrirana je u prosincu 1992. godine, a s radom je započela u ožujku 1993. godine. Danas je Podravka BiH, po broju zaposlenih, među najbrojnijim Podravkinim društvima, a njeni su zaposlenici uvelike zaslužni za uspješnu prodaju široke palete Podravkinih proizvoda na svome tržištu.

Među najtraženijim Podravkinim proizvodima u BiH su: Vegeta, Kokošja juha s tjesteninom, Fant proizvodi, Lino Čokolino, Lino crunch, Lino lada, Dolcela proizvodi (pudinzi, šlag kreme i pjene, kvasac) Kviki gric i pereci,  rajčica koncentrat tuba,  Ketchup blagi, Ajvar blagi, Kokošja pašteta 135 g, Goveđi gulaš, Haše i Studena ledeni čaj brusnica. Eva, zdrava riznica ribljih proizvoda, zastupljena je bogatim asortimanom ribljih konzervi, salata i ribljih namaza. Pod Lino brandom potrošači mogu naći vrlo široku paletu Lino proizvoda: Lino dehidriranu dječju hranu, Lino žitarice, a potrošačima nudimo i Lino čoko drink , Lino vafelade, Lino baby keks i Lino griz s čokoladom.

Best Buy Award istraživanja provedena u zemljama regije za razdoblje 2013/2014. godinu pokazuju da su prvi odabir BiH potrošača upravo Podravka konzervirano povrće, kompoti i gotova jela u konzervi; Vegeta dodatak jelima, Dolcela puding u prahu te Eva riblje konzerve.

Podravka d.o.o.

Safeta Zajke 269
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

tel: +387 33 475 760
fax: +387 33 475 779
e-mail: ured.sarajevo@podravka.ba

Kontakt osobe:
Milan Šarlija, Direktor društva
Slobodan Božić, Zamjenik direktora
Branislav Lovrić, Direktor Prodaje
Mila Zovko, Direktor Marketinga

Podružnica Široki Brijeg
Podravka d.o.o.
Varaždinska b.b.
88220 Široki Brijeg
Bosna i Hercegovina

tel: +387 39 700 900
fax: +387 39 700 999
e-mail: ured.siroki@podravka.ba

Podružnica Banja Luka
Podravka d.o.o.
Ul. Put srpskih branilaca 25-27
78 000 Banja Luka
Bosna i Hercegovina

tel: +387 51 389 650
fax: +387 51 389 652
e-mail: ured.banjaluka@podravka.ba

Kontakt osoba:
Predrag Topolovac, Direktor podružnice

Geografski položaj

Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku, površine 51.129 km² koja na zapadu i sjeveru graniči s Hrvatskom, na istoku sa Srbijom, jugoistoku i jugozapadu s Crnom Gorom, a na jugu s Jadranskim morem. Prijevoj Ivan Sedlo (959 m) koji se nalazi između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje dvije velike geografske cjeline države, naseljeniju šumama i obradivim zemljištem na sjeveru i manju, krševitu Hercegovinu na jugu. Klima je pretežno kontinentalna.

Povijesni utjecaj

Kulturna, religijska i prirodna raznolikost na relativno malom prostoru Bosne i Hercegovine od samih početaka rezultira previranjima, ali i bogatstvom te tvori specifičan politički, ekonomski i kulturni prostor. Država Bosna naseljena je još u doba neolita. Tijekom svoje burne povijesti je pod utjecajem Bizanta, Mađarske te susjeda Hrvatske i Srbije. 1463. g. Bosna pada pod tursku vlast, a 1878. pod Austro-Ugarsku. Dana 28. lipnja 1914. u Sarajevu je ubijen prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, nakon čega započinje 1. svjetski rat.

Po završetku rata, a od 1918. - 1941. Bosna i Hercegovina se nalazi u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije, a od 1943. g. u sklopu SFRJ. Bosna i Hercegovina je proglasila suverenost u listopadu 1991. godine, a 1992. je uslijedio referendum za razdruživanje od Jugoslavije. Nova ratna previranja započinju 1993., a završavaju 1995. Daytonskim sporazumom. Danas Bosnu i Hercegovinu sastavljaju dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska te distrikt Brčko. Federacija BiH se nadalje dijeli na 10 kantona/županija.

Karakteristike kuhinje

U Bosni i Hercegovini se pripremi hrane i pića pristupa s posebnom pažnjom i užitkom. Fast food gotovo ne postoji izuzevši ćevabdžinice i „buregdžinice,  a i oni bi se mogli tumačiti kao svojevrsna slow food okupljališta.  Hrana u Bosni i Hercegovini se priprema polagano te se isto tako u njoj uživa uz obavezno dobro društvo i razgovor. Obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, povrća i mliječnih prerađevina, a začini se koriste u umjerenim količinama.  Na ovim prostorima je običaj da se imaju tri obroka dnevno, a ručak je gotovo uvijek najobilniji u skladu s mediteranskim navikama. Uglavnom se pripremaju jela koje se pirjaju ili kuhaju ili peku u pećnici/pekari,  a deserti, kafa/kava i žestica/ domaća rakija neizostavni su dio tog rituala. Posebno zadovoljstvo predstavljaju meze sa suhim domaćim mesom, pršutom, kobasicama, sirom, kajmakom, ukiseljenim povrćem, domaćim pogačama i uštipcima.

Tipične namirnice

  • Povrće: kupus, patlidžani, rajčice/paradajz, tikvice, luk, mahune/buranija, poriluk/prasa, paprike, krumpir, raštika, krastavci...

  • Mliječni proizvodi: kajmak, kiselo mlijeko, pavlaka i vrhnje, sirevi (mladi sir, sir iz mijeha)...
  • Meso:  piletina, janjetina, teletina/govedina/junetina, ovčetina, svinjetina
  • Ribe: pastrve, šaran, som i druge riječne ribe te morska riba
  • Voće: šljive, jabuke, kruške, dunje, trešnje, smokve, grožđe, šipak  jagode, razno slatko, džemovi, domaći pekmez od šljiva, drijena/drena i dr.

Bosansko-hercegovački specijaliteti

  • Predjela: cicvare, popare, pura/ palenta sa kiselinom/ kiselim mlijekom i domaćim maslacem, domaće pogačice, uštipci,  hladne plate (pršut, sir, kajmak)  
  • Čorbe:  begova, sarajevska, tarhana čorba, višegradska, starigradska, povrtna čorba, bosanski đuveč, bosanski lonac, raštika, kiseli kupus sa suhim mesom, riblji brudet
  • Ćevapi: hadžijski ćevapi, šiš ćevapi, pileći, teleći ćevapi te pljeskavice (punjene mladim sirom)
  • Janjetina s ražnja, peka ispod sača
  • Suhomesnati proizvodi: dimljeno meso (pečenica, slanina/špek),  kobasice, sudžuk,  pršut
  • Burek i pite - zeljanica, sirnica, krumpiruša/krumpirača, kljukuša, maslenica, pita od tikve/tikvenica (slatka i slana)
  • Sarma (kiseli kupus), dolma ( paprika)  japrak (s listovima vinove loze ili raštikom)
  • Sataraš, paprika punjena krumpirom, buranija/mahune, divlje zelje, kuke
  • Musaka (od tikvica, plavih patlidžana) i kvrguša, izlivač/ izlivak
  • Pogače:  bosanska pogača, somun, đevrek, kukuruza, hercegovačka pogača ispod sača
  • Baklave, hurmašice, tufahije, lokum, kadif, uštipci, krempite i šampite, starinski žuti kolač/ patišpanja, pite od jabuka i višanja, kolači od griza, salčići, orahnjača
  • Kafa/kava – u BIH se pije "domaća kafa" u pravilu u fildžanu s kockom šećera odnosno rahatlokumom
  • Domaće pivo: Sarajevsko, Tuzlansko,  Nektar, Hercegovačko
  • Žestoka pića: šljivovica, kruškovača, dunjevača i loza, travarica dok je vinarska tradicija karakteristična za hercegovačko područje među kojima su najpoznatije autohtone sorte Blatina i Žilavka
  • Likeri: višnja, orahovica/orahovača, kajsijevača

Bosanska kava odraz je bosanskog gurmanskog mentaliteta. Priprema kave počinje prženjem i mljevenjem. Tek potom se u blago zagrijanu metalnu posudu ili džezvu stavlja fino samljevena kava, na koju se dodaje zavrela voda. Džezva se potom stavlja na vruću ploču, promiješa i čeka da se digne do vrha džezve, odnosno napravi finu pjenicu. Kako bi talog (toz) pao na dno, dodaje se i nekoliko kapi hladne vode. Dno džezve mora biti šire, odnosno džezva se treba sužavati prema vrhu. Treba sačekati da se kava malo slegne i onda nam preostaje još samo kavu ili kako Bosanci kažu kafu/kahvu natočiti u fildžan i poslužiti na posebno kovanim poslužavnicima uz lokume s ružom ili orasima i čašom hladne izvorske vode. Naravno, mislili smo i na onaj "fildžan viška".


Za hercegovački pršut kažu da je potrebna posebna vještina kako bi se pripremio. Pravilan položaj sušnice, izloženost hladnom zimskim vjetru, pravilan izbor drveta koje se loži u sušnicama i pravilno čuvanje dio su tradicionalnih naputaka za pripremu. Hercegovački pršut posebnog  je okusa te u kombinaciji sa sirom iz mijeha svakom ljubitelju hrane pružit će neponovljiv  gastronomski užitak.

Leskovački roštilj  jedno je od najpopularnijih jela u RS-u koji potiče s Kavkaza. U Leskovac je stigao preko Turske, Grčke i Makedonije.  Na svom putu je postepeno gubio ovčje i jagnjeće/janjeće meso, kako se izvorno pripremao na kavkazu, a sve više uključivao svinjsko meso pečeno u komadima (ćevapi, pletenica, punjene svinjske vješalice).

Zanimljivosti

  • Sarajevska Baščaršija
  • Stari most u Mostaru
  • Tvrđava Kastel u Banja Luci
  • Neum na Jadranu
  • Manastir Tvrdoš, Trebinje
  • Blagaj, izvor rijeke Bune i Derviška tekija iz 16. st.
  • Nacionalni Park Sutjeska
  • Jajce, tvrđava
  • Počitelj tvrđava i stari grad
  • Skijaške destinacije – Jahorina,  Bjelašnica, Vlašić,  Kupres i Blidinje
  • Travnik – rodno mjesto nobelovca Ive Andrića („Travnička kronika“)