Bosna i Hercegovina

Podravka BiH po broju zaposlenika spada u najbrojnija Podravkina društva. A kad ste u Bosni, zaboravite na dijetu. Osim što nećete moći odoljeti strateški pozicioniranim restoranima, gostionicama, ćevabdžinicama, buregdžinicama i slastičarnama, nećete moći odoljeti ni gostoljubivim domaćinima.

Bosna i Hercegovina

Podravka Sarajevo u BiH registrirana je u prosincu 1992. godine, a s radom je započela u ožujku 1993. godine. Danas je Podravka BiH, po broju zaposlenih, među najbrojnijim Podravkinim društvima, a njeni su zaposlenici uvelike zaslužni za uspješnu prodaju široke palete Podravkinih proizvoda na svome tržištu.

Među najtraženijim Podravkinim proizvodima u BiH su Vegeta, Kokošja juha s tjesteninom, Fant proizvodi, Lino Čokolino, Lino crunch, Lino lada, Dolcela pudinzi, šlag kreme i pjene, Kviki gric i pereci, Rajčica koncentrat tuba, Sok od rajčice, Ketchup blagi, Ajvar blagi, Kokošja pašteta 135 g, Goveđi gulaš, Haše i Studena ledeni čaj brusnica. Eva, zdrava riznica ribljih proizvoda, zastupljena je bogatim asortimanom ribljih konzervi, salata i ribljih namaza. Pod Lino brandom potrošači mogu naći vrlo široku palete Lino proizvoda: Lino dehidriranu dječju hranu, Lino žitarice, a potrošačima nudimo i Lino čoko drink , Lino vafelade, Lino baby keks i Lino griz s čokoladom.

Best Buy Award istraživanja provedena u zemljama regije za razdoblje 2013/2014. godinu pokazuju da su prvi odabir BiH potrošača upravo Podravka konzervirano povrće, kompoti i gotova jela u konzervi; Vegeta dodatak jelima, Dolcela puding u prahu te Eva riblje konzerve.

Podravka d.o.o.

Safeta Zajke 269
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

tel: +387 33 475 760
fax: +387 33 475 779
e-mail: ured.sarajevo@podravka.ba

Kontakt osobe:
Milan Šarlija, Direktor društva
Slobodan Božić, Zamjenik direktora
Branislav Lovrić, Direktor Prodaje
Mila Zovko, Direktor Marketinga

Podružnica Široki Brijeg
Podravka d.o.o.
Varaždinska b.b.
88220 Široki Brijeg
Bosna i Hercegovina

tel: +387 39 700 900
fax: +387 39 700 999
e-mail: ured.siroki@podravka.ba

Podružnica Banja Luka
Podravka d.o.o.
Ul. Put srpskih branilaca 25-27
78 000 Banja Luka
Bosna i Hercegovina

tel: +387 51 389 650
fax: +387 51 389 652
e-mail: ured.banjaluka@podravka.ba

Kontakt osoba:
Predrag Topolovac, Direktor podružnice

Geografski položaj

Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku, površine 51.129 km² koja na zapadu i sjeveru graniči s Hrvatskom, na istoku sa Srbijom, jugoistoku i jugozapadu s Crnom Gorom, a na jugu s Jadranskim morem. Prijevoj Ivan Sedlo (959 m) koji se nalazi između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje dvije velike geografske cjeline države, naseljeniju šumama i obradivim zemljištem na sjeveru i manju, krševitu Hercegovinu na jugu. Klima je pretežno kontinentalna.

Povijesni utjecaj

Kulturna, religijska i prirodna raznolikost na relativno malom prostoru Bosne i Hercegovine od samih početaka rezultira previranjima, ali i bogatstvom te tvori specifičan politički, ekonomski i kulturni prostor. Država Bosna naseljena je još u doba neolita. Tijekom svoje burne povijesti je pod utjecajem Bizanta, Mađarske te susjeda Hrvatske i Srbije. 1463. g. Bosna pada pod tursku vlast, a 1878. pod Austro-Ugarsku. Dana 28. lipnja 1914. u Sarajevu je ubijen prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, nakon čega započinje 1. svjetski rat.

Posebno zadovoljstvo predstavljaju meze sa suhim domaćim mesom, kobasicama, sirom, kajmakom, ukiseljenim povrćem, domaćim pogačama... Po završetku rata, a od 1918-1941. Bosna i Hercegovina se nalazi u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije, a od 1943. g. u sklopu SFRJ. Bosna i Hercegovina je proglasila suverenost u listopadu 1991. godine, a 1992. je uslijedio referendum za razdruživanje od Jugoslavije. Nova ratna previranja započinju 1993., a završavaju 1995. Daytonskim sporazumom. Danas Bosnu i Hercegovinu sastavljaju dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska. Federacija BiH se nadalje dijeli na 10 kantona.

Karakteristike kuhinje

U Bosni i Hercegovini se pripremi hrani, pića i uživanju u njima posvećuju vrlo ozbiljno. Fast food gotovo ne postoji izuzevši ćevabdžinice i "burek-salone", a i oni bi se mogli tumačiti kao svojevrsna slow food okupljališta. Sva hrana se u Bosni priprema polagano i isto tako u njoj uživa uz obavezno dobro društvo i razgovor. Obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, povrća i mliječnih prerađevina, a začini se koriste u umjerenim količinama. Jela se uglavnom pirjaju i kuhaju, a deserti, kava i žestica nezaobilazan su dio rituala jedenja.

Tipične namirnice

  • Povrće: kupus, patlidžani, rajčice, tikvice, luk, mahune, poriluk, paprike, krumpir, krastavci...
  • Mliječni proizvodi: kajmak, kiselo mlijeko, pavlaka i vrhnje...
  • Meso: janjetina, teletina/govedina/junetina, ovčetina, svinjetina
  • Ribe: pastrve, šaran, som i druge riječne ribe
  • Voće: šljive, jabuke, kruške, dunje, razno slatko, džemovi, domaći pekmez od drena i dr.

Bosanski specijaliteti

  • Predjela: cicvare, popare, hladne plate - meze
  • Čorbe: begova, sarajevska, tarhana čorba, višegradska, starigradska, povrtna čorba, bosanski đuveč
  • Ćevapi: hadžijski ćevapi, šiš ćevapi, pileći, teleći ćevapi te pljeskavice
  • Suhomesnati proizvodi: Dimljeno meso, slanina, kobasice
  • Burek i pite - zeljanica, sirnica, kljukuša, maslenica, krumpiruša
  • Sarma, sarma japrak (s listovima vinove loze)
  • Sataraš, paprika punjena krumpirom, buranija
  • Musaka (tikvica, plavih patlidžana) i kvrguša
  • Pogače: bosanska pogača, somun, đevrek, kukuruza
  • Baklave, hurmašice, tufahije, lokum, uštipci, krempite i šampite
  • Kafa - u bosni se pije "kafa" u pravilu u fildžanu s kockom šećera odnosno rahatlokumom
  • Domaća piva: Sarajevsko, Tuzlansko i Nektar
  • Žestoka pića: šljivovica, kruškovača, dunjevača i loza, dok je vinarska tradicija karakteristična za hercegovačko područje.

Bosanska kava odraz je bosanskog gurmanskog mentaliteta. Priprema kave počinje prženjem i mljevenjem. Tek potom se u blago zagrijanu metalnu posudu ili džezvu stavlja fino samljevena kava, na koju se dodaje zavrela voda. Džezva se potom stavlja na vruću ploču, promiješa i čeka da se digne do vrha džezve, odnosno napravi finu pjenicu. Kako bi talog (toz) pao na dno, dodaje se i nekoliko kapi hladne vode. Dno džezve mora biti šire, odnosno džezva se treba sužavati prema vrhu. Treba sačekati da se kava malo slegne i onda nam preostaje još samo kavu ili kako Bosanci kažu kafu/kahvu natočiti u fildžan i poslužiti na posebno kovanim poslužavnicima uz lokume s ružom ili orasima i čašom hladne izvorske vode. Naravno, mislili smo i na onaj "fildžan viška".

Zanimljivosti

  • Sarajevska Baščaršija
  • Stari most u Mostaru
  • Neum na Jadranu
  • Manastir Tvrdoš, Međugorje
  • Blagaj, izvor rijeke Bune i Derviška tekija iz 16. st.
  • Nacionalni Park Sutjeska
  • Skijaške destinacije - Jahorina i Bjelašnica
  • Travnik - rodno mjesto nobelovca Ive Andrića